S istekom ove godine ukida se prirez porezu na dohodak, a kraj godine za gradove i općine ujedno je i rok u kojemu trebaju objaviti svoje odluke vezane uz stope poreza na dohodak. Točnije, u onima koji u iduća dva-tri dana ne objave u Narodnim novinama odluke kojima za 2024. potvrđuju odabir nešto viših ili nižih stopa (prema zadanom rasponu) u odnosu na sadašnje dvije fiksno postavljene – one će i dogodine ostati 20 odnosno 30 posto.

U lokalnim jedinicama koje ni sada nemaju prirez u tom će slučaju efekti poreznih promjena u oporezivanju dohodaka za njihove stanovnike (koji su u škarama tog poreza) biti tek odraz utjecaja 5-postotnog povećanja osnovnog osobnog odbitka (sa 531 na 560 eura), a za one s višim plaćama i podizanja granice dohotka iznad koje se primjenjuje viša stopa poreza (sa sadašnjih 47.780 na 50.400 eura).

dvije stope

Dva grada u okolici Zagreba uvode najniži porez na dohodak u Hrvatskoj

Dva-tri dana prije kraja godine manje od polovice jedinica lokalne samouprave objavilo je odluke o porezima u svojoj nadležnosti, što od iduće godine uključuje više fiskalne autonomije upravo kroz mogućnost utvrđivanja stope poreza na dohodak u okvirima zakonom propisanih raspona za općine i gradove ovisno o njihovoj veličini.

Kako stvari stoje, najviše stope poreza na dohodak od iduće će godine plaćati stanovnici Zagreba (23,6 posto niža te 35,4 posto viša stopa) i Siska čijim će žiteljima obveznicima poreza na dohodak, niža stopa odskora biti 23, a viša 34 posto.

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević već je odavno najavio da će zbog gubitka prireza (koji mu je lani donio oko milijardu kuna) ići na gornju granicu raspona dviju stopa utvrđenih za metropolu, a u slučaju Siska spomenutih je 23 posto maksimalna niža stopa određena za gradove s više od 30 tisuća stanovnika, dok je viša stopa od 34 posto tek neznatno manja od maksimuma.

Za najviše dopuštene stope u svojim kategorijama odlučile su se i vlasti u Gospiću, Supetru i Vodnjanu, što u njihovu slučaju znači 22,4 posto niža i 33,6 posto viša stopa. Split i Rijeka, drugi i treći po veličini grad u Hrvatskoj, gubitak prireza (koji je kod njih trenutno 15 odnosno 13 posto) neće u cijelosti nadoknaditi kroz podizanje stopa poreza na dohodak.

Stanovnike Baške Vode čeka primjerice – rasterećenje plaće. Nova niža stopa je 17%, a viša 27%/MIROSLAV LELAS/PIXSELL

Rijeka se odlučila za nižu stopu od 22,4 i višu od 33,6 posto (u odnosu na maksimalno dopuštenih 23 odnosno 34,5), a Split za 21,5 i 32,25 posto. Od četiri najveća grada samo je Osijek, ujedno i jedini od najveće četvorke u kojemu je na vlasti HDZ, odlučio gubitak prireza (sada iznosi 13%) riješiti bez povećanja stopa poreza na dohodak.

Prema dosadašnjim objavama, ukupno je pedesetak općina i gradova za iduću godinu odlučilo više ili manje povećati nižu, 20-postotnu stopu poreza na dohodak. Njih šezdesetak je pak u okviru kompenziranja gubitka prihoda od prireza odabralo i nešto veću višu stopu od sadašnjih 30 posto.

Stotinjak potvrdilo
Istodobno, za stanovnike 15-ak općina i gradova obje stope poreza odskora će biti manje od sadašnjih. To su većinom lokalne jedinice čiji se proračuni ni dosad nisu oslanjali na prireze pa njihovim ukidanjem ništa ni ne gube.

Po najnižim mogućim stopama – nižoj od 15 i višoj od 25 posto – oporezivat će se od iduće godine dohoci žitelja Baške, Kapele, Molva i Starih Jankovaca. Minimalnu nižu stopu odabrale su i vlasti Punta i Vrha, a najmanju moguću višu za 2024. propisali su i Beli Manastir, Drniš, Vrgorac te Vladislavci. Neki od tih gradova/općina trenutačno nemaju, ali neki i imaju prirez.

Porezno rasterećenje u okviru oporezivanja dohodaka slijedom smanjenja postojećih stopa čeka primjerice i građane Bjelovara, Samobora i Svete Nedjelje. Oni ni sad nemaju prireza, pa su njihove vlasti porezno povoljniji okvir za svoje građane odlučili postići spuštanjem stopa poreza. Njihovi stanovnici od iduće godine će plaćati porez na dohodak po stopama od 18 (niža) i 28 posto (viša).

Porezno rasterećenje plaća čeka i Sinjane kojima gradska vlast na čelu s Mirom Buljem nižu stopu spušta na 18 posto, te stanovnike Baške Vode, u kojoj će obveznici poreza na dohodak odskora plaćati taj porez po stopi od 17  i 27 posto.

Istodobno, oko 110 JLS-a potvrdilo je primjenu sadašnje niže stope i za iduću godinu, a njih stotinjak odlučilo je ne dirati ni višu stopu. U toj, najbrojnijoj skupini lokalnih jedinica vlasti mnogih gradova i općina koji danas imaju prirez svoje su proračunske kalkulacije prilagođavale na nekim drugim stavkama.

Prihodi JLS-a proteklih su godina uslijed rasta nominalnih plaća i zaposlenosti snažno porasli, što sigurno olakšava i daljnje rasterećenje plaća.

Ipak, mnogi su lokalci, posebice oni koji su odlučili ne kompezirati gubitak prireza višim stopama poreza, revidirali odnosno povećali neke druge namete koji su u njihovoj nadležnosti. Od poreza na kuće za odmor i korištenja javnih površina do paušalnog poreza na dohodak za djelatnost iznajmljivanja i smještaja u turizmu.

Sve u svemu, u nekim će slučajevima u konačnici ispasti po onoj narodnoj da se jednom rukom daje, a drugom uzima.

Prostora ima
U Vladi, doduše, u novije vrijeme često podsjećaju na visoke dvoznamenkaste postotke rasta prihoda lokalnih proračuna, prije svega onih od oporezivanja dohodaka. Ukratko, poruka Vlade je da manevarskog prostora za rasterećenja na razini lokalnih jedinica ima, kao i da se u takvim uvjetima uz dobro upravljanje i tekući rashodi i investicije mogu financirati i bez kompenziranja prireza.

Premijer Andrej Plenković s tim u vezi nedavno je podcrtao kako su im i u prvih devet mjeseci ove godine prihodi veći nego lani za čak 25 posto.