Prvi korak ka restrukturiranju nacionalnog željezničkog prijevoznika HŽ Cargoa je učinjen – Vlada je odobrila nagodbu kojom zatvara imovinsko-pravne repove stare 16 godina oko obeštećenja za imovinu izuzetu iz kapitala iz vremena “cjepkanja” nekadašnjeg HŽ-a na tri tvrtke, a za konačno zatvaranje te priče u proračunu će osigurati 1,28 milijardi kuna.

Točnije, sa stavki Ministarstva mora, prometa i infrastrukture osigurat će se 511 milijuna, te Ministarstva financija 673 milijuna kuna.

Još sporna Lička pruga
Prema pojašnjenju odluke, HŽ Cargo je imao potraživanja od države za manje preneseni temeljni kapital i nadoknadu uloženih vlastitih sredstava temeljnog kapitala HŽ majke u izgradnju željezničke infrastrukture.

Država se nadalje upisala naknadno kao vlasnik pojedinih nekretnina koje su trebale pripasti tvrtkama pravnim sljednicama HŽ-a, zbog čega oni ne mogu slobodno raspolagati s nekretninama koje su im trebale pripasti. No, i u početnu bilancu i poslovne knjige pravnih slijednika HŽ-a (HŽ Cargo, HŽ Infrastruktura i HŽ Putnički prijevoz) ušla je i imovina koja to nije smjela budući da predstavlja željezničku infrastrukturu i javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu države.

Nagodbom se, kako stoji u odluci, HŽ Cargo odriče potraživanja za takve nekretnine, kao i za oduzeto vlasništvo nad nekretninama koje nisu javno dobro, ali se na njima država upisala kao vlasnik.

Ova nagodba bit će i podloga za sklapanje sporazuma između tri HŽ-ove sljednice o usuglašenom dugu i uređenju međusobnih imovinsko-pravnih poslova, a time i restrukturiranje cjelokupnog željezničkog sektora. Ta je činjenica važna i s aspekta povlačenja sredstava iz NPOO-a u kojoj je izdašan kolač predviđen upravo za unapređenje željezničke infrastrukture.

Jedno od pitanja koje je u slučaju HŽ Cargoa potrebno rasplesti ostaje problem subvencija za Ličku prugu. Ova državna tvrtka za razliku od ostalih, primjerice slovenskih ili austrijskih željeznica, ne dobiva subvenciju za poslove transporta na manje profitabilnim linijama ili dijelovima neelektrificiranih pruga na kojima ostvaruje gubitke.

Te su linije označene linijama od strateškog interesa, jer omogućuju povezanost s dalmatinskim lukama, no taj teret ostavljen je HŽ Cargou, a prema procjenama kompanije, donosi godišnje gubitke od oko 30 milijuna kuna.

Argument za odbijanje subvencioniranja tih troškova državi je bio da bi se takve uplate promatralo u kontekstu zaštite tržišnog natjecanja. HŽ Cargou je 2021. pojednostavljenim smanjenjem temeljnog kapitala pokriven dio ranijih kumuliranih gubitaka.

Strnad i tu u igri
Aktualna nagodba Vlade i najavljeno međusobno uređenje odnosa između HŽ-ovih nasljednica za HŽ Cargo, kako je istaknuo resorni ministar Oleg Butković, otvara mogućnost za donošenje Plana restrukturiranja, koji treba biti usuglašen s Bruxellesom, ali i mogućnost ulaska strateškog partnera.

Kao kronični gubitaš, na čiji su teren s liberalizacijom tržišta ušli privatni prijevoznici kojima je sa zastarjelim voznim parkom teško mogao konkurirati, HŽ Cargo dosad nije bio atraktivan ulagačima.

Tko bi, pak, bili potencijalni kandidati još se ne govori, no prema ranijim špekulacijama najviše se spominjalo PPD i CE Industries, tvrtku Jaroslava Strnada, jednoga od partnera u preuzimanju slavonskobrodskog Đure Đakovića.