Iako često imamo dojam da smo gotovo u svemu na začelju Europske unije, a nažalost dojam nas uglavnom ne vara, ipak ima važnih segmenata funkcioniranja EU gdje smo pri vrhu. Jedan od tih je odgovorno ponašanje s hranom te smo, prema službenim podacima Europske komisije, pri samom vrhu po minimalnim količinama hrane koju bacamo u smeće.

Prosječno se u EU baci 131 kilogram hrane po stanovniku. Najodgovorniji u Uniji su Slovenci koji odbace svega 68 kilograma hrane po stanovniku u smeće, a odmah do njih smo mi sa 71 kilogramom.

Najviše bacaju Ciprani
Na vrhu ove neslavne liste je Cipar gdje se u smeću završi čak 379 kilograma hrane po stanovniku godišnje. Zanimljivo je da slijede zemlje s razvijenom društvenom i ekološkom sviješću, poput Belgije sa 250 kilograma po stanovniku i Danska sa 221 kilogramom. Pri samom vrhu po odbačenim količinama hrane su još Grčka, Portugal i Nizozemska.

Hrana se zbog različitih razloga rasipa i baca kroz cijeli lanac opskrbe, od primarne proizvodnje i prerade, distribucije, skladištenja i prodaje, ugostiteljskih objekata i institucionalnih kuhinja do kućanstava. Stoga je u cilju podizanja svijesti, vezano uz problem prekomjernog bacanja i promicanja odgovornosti svih dionika lanca opskrbe hranom potrebno provesti niz aktivnosti, u svrhu promjene navika i ponašanja ljudi prilikom rukovanja hranom.

U Hrvatskoj nastaje preko 286.000 tona otpada od hrane godišnje. Zdravko Barać, ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede, ističe da iako smo na razini EU među zemljama s najmanjom količinom otpada od hrane po glavi stanovnika, nužno je raditi daljnje iskorake. To bi se trebalo raditi, navodi, provedbom mjera i aktivnosti sadržanih u novom Planu sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane do 2028. za kojeg je osigurano 5,7 milijuna eura.

Minimalni viškovi
“Ministarstvo poljoprivrede sklopilo je početkom godine dobrovoljne sporazume za sprečavanje i smanjenje otpada od hrane s različitim skupinama dionika, uključujući subjekte u poslovanju s hranom iz sektora primarne proizvodnje, proizvodnje i prerade hrane, trgovine, ugostiteljstva, znanstvene i akademske zajednice, lokalne i regionalne samouprave, neprofitnih organizacija i inicijativa te udruženja kojima potiče njihovu suradnju i dijalog, razmjenu iskustva te definiranje zajedničkih ciljeva i aktivnosti. Sporazum je potpisalo 44 dionika, a otvoren je za nove. Cilj mu je doprinos u ostvarenju smanjenja otpada od hrane za 30% do 2028.”, navodi Barać.

Pročelnica zagrebačkog gradskog Ured za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Ana Pavičić-Kaselj naglašava da se, prema hijerarhiji gospodarenja otpadom od hrane, prednost daje upravo sprečavanju nastajanja otpada od hrane, a to znači učinkovitu proizvodnju, preradu, skladištenje, prodaju i ostalu distribuciju hrane, uz minimalno stvaranje viškova.

U svijetu se godišnje baci oko 1,3 milijarde tona hrane, odnosno 160 kilograma po glavi stanovnika što godišnje predstavlja vrijednost od gotovo tisuću milijardi dolara. EU baci 57 milijuna tona hrane u vrijednosti od 110 milijardi dolara. Kada je riječ o Hrvatskoj, spomenutih 286.379 tona je ekvivalent vrijednosti od 600 milijuna dolara.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, od ukupno odbačene hrane u Hrvatskoj 76% dolazi iz kućanstava, a 24% iz poslovnog sektora. Građani Hrvatske godišnje bace 129.616 tona jestive hrane te 86.726 tona nejestivog dijela. S druge strane, poslovni sektor godišnje izgubi 50.723 tona jestive hrane i 19.311 tona nejestivog dijela.