Iako autor zagovara uvođenja eura, u knjizi je objasnio i potencijalnu štetu koja bi mogla nastati nakon što dobijemo euro.

Šonje je na predstavljanju kazao da je knjigu napisao jer želi da se o uvođenju eura razgovora racionalno, na temelju stručnih argumenata i uz što manje političkih strasti.

"U naslovu knjige je 'za i protiv', pri čemu nisam htio skrivati svoj generalni stav da sam za uvođenje eura, ali nastojao sam iznijeti sve argumente za obje teze. Ako uzmemo u obzir eurostrategiju Vlade i Hrvatske narodne banke, ona u velikoj mjeri dobro pokazuje troškove i koristi uvođenja eura: bit će niže kamatne stope nego da ostane kuna, troškovi konverzije se štede i više ostaje ljudima u džepovima, firmama na računima, veća je predvidljivost ekonomskog okruženja, lakše je planirati investicije, pogoduje se trgovini i slično", kazao je autor.

S druge strane, naveo je da je otvoreno pitanje eventualnog rasta inflacije u trenutku konverzije.

U knjizi su detaljnije obrađeni i mehanizmi odlučivanja u europodručju, gdje guverner HNB-a postaje član Upravnog vijeća Europske središnje banke i tamo ima glas koji ima jednaku težinu kao i glasovi drugih guvernera. 

"Realno je očekivati da će se emisijska dobit HNB-a značajno povećati nakon ulaska u europodručje, a emisijska dobit HNB-a je prihod Hrvatskog državnog proračuna  od čega korist imaju porezni obveznici i građani. Nadalje, detaljno sam opisao funkcioniranje europodručja, političke napetosti koje tamo postoje, pogotovo između sjevera i juga nakon grčke krize", rekao je Šonje, uz generalni zaključak da euro nije lijek za sve i da neće riješiti naše gospodarske probleme, ali je prilika da se kroz bolje politike "zemlja trgne". 

O realnom vremenskom okviru uvođenja eura, Šonje je kazao da, ako Hrvatska ovoga ljeta pošalje aplikaciju za ulazak u tečajni mehanizam u kojem treba biti dvije godine prije uvođenja eura, prva moguća godina uvođenja je 2023., ali i da je realnije govoriti o 2024. godini.

Ekonomist Vuk Vuković naglasio je da knjiga kroz sedam poglavlja uz ostalo objašnjava povijesnu evoluciju monetarnog sustava u Europi i hrvatskog monetarnog sustava, te upoznaje čitatelja s argumentima za i protiv uvođenja eura.

Knjiga je, naglasio je Vuković, pisana za širu publiku, a može poslužiti i kao predložak pri javnoj raspravi o uvođenju eura.  

Kuna bez dvije od tri temeljne funkcije

Vuković je kazao da kuna u svojih 25 godina nije ostvarila dvije od tri temeljne funkcije novca budući da je oko 60 posto ovdašnjih depozita u devizama, a nije se nametnula ni kao sredstvo razmjene, budući da hrvatski građani gotovo sve računaju u eurima – automobile, i kuće, zemljišta i drugo.    

Profesorica zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov smatra da nema tih troškova i loših efekata koje uvođenje eura može izazvati, a koji već do sada nisu uključeni u strukturu hrvatske ekonomije.

"Mi smo kroz inozemno zaduživanje, vezanost tečaja kune za euro, praktično u situaciji kao da smo već uveli euro. Međutim, zato što nismo uveli euro plaćamo daleko veće troškove kamata, cijelo vrijeme strepimo od promjene deviznog tečaja i ne možemo koristiti monetarnu politiku što znači da imamo niz razloga zbog kojih je poželjno što prije uvesti euro", istaknula je Ivanov.

Dodala je, međutim, da će biti i određenih negativnih efekata njegova uvođenja, a prvenstveno će ih osjetiti građani s nižim dohocima.