Plaće u Hrvatskoj u protekloj su godini u prosjeku nominalno rasle 15-ak posto (službeni podaci zaključno s krajem listopada), a s obzirom na inflaciju, i u realnim terminima njihov je rast bio dvoznamenkast.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca obično se s tim u vezi referiraju na ukupna primanja pa tako i u najnovijem HUP Fokusu tjedna njezin glavni ekonomist Hrvoje Stojić navodi kako su “plaće i primanja u Hrvatskoj tijekom 2024. realno rasle oko deset posto, što je 3,5 puta snažnije od prosjeka europodručja”.

Od 2019. do danas, pak, primanja zaposlenih rasla su, kaže, oko 56 posto, a u kontekstu rasta kupovne moći ističe da je u istom razdoblju cijena osnovne potrošačke košarice porasla 33 posto.

Naknade za prehranu 55% više
Kad je riječ o plaćama, i lani su usporedno s njihovim rastom poslodavci zaposlenima isplatili i veći ukupan iznos tzv. neoporezivih primitaka povrh samih plaća. Mnogi su očito iskoristili to što im je u okviru poreznih promjena koje su stupile na snagu s početkom 2024. povećan manevarski prostor za stimuliranje zaposlenika kroz povećanja niza kategorija neoporezivih primitaka, ali i uvođenja nekih novih (poput primjerice napojnica).

U uvjetima manjka radne snage i povišene inflacije neoporezive isplate već otprije su prepoznate kao alat kojim se ublažavaju pritisci na rast samih plaća, a u 2024. se to očitovalo u povećanju tih isplata, i to za više od 20 posto.

Njihov je iznos s 1,6 milijardi u 2022. godini preklani premašio dvije milijarde, a prošle godine, prema preliminarnim podacima premašio je i 2,5 milijarde eura. Za prigodne nagrade (do propisanih neoporezivih iznosa) – od npr. božićnica do onih za godišnji odmor – poslodavci su tijekom protekle godine isplatili ukupno 730 milijuna eura, odnosno za oko 146 milijuna više nego godinu prije, a tu vrstu neoporezivih primitaka dobilo je više od 1,35 milijuna zaposlenih.

Za dodatnim plaćama, dodacima na mjesečne plaće i drugim oblicima dodatnog nagrađivanja za rezultate rada posegnulo je tijekom 2024. nešto manje od sto tisuća poslodavaca-isplatitelja, a te su isplate u vrijednosti od nešto manje od 820 milijuna eura (naspram 735 godinu prije) usmjerene prema više od milijun stjecatelja.

Za rad od kuće 6 mil. eura
Relativno gledano, i više su tijekom prošle godine povećane isplate paušalnih naknada za troškove prehrane; s preklanjskih 507 milijuna lani su premašile 785 milijuna, a i tom je vrstom neoporezivih primitaka obuhvaćeno također više od milijun onih kojima su usmjerene. Pored toga, oko 65 milijuna eura isplaćeno je za troškove prehrane na temelju podastrtih računa (godinu prije 56).

Savjeti stručnjaka

Zašto je usavršavanje engleskih komunikacijskih vještina ključno za poslovni uspjeh

Branka Hitner

Priča o uspjehu kroz ulaganje u inovacije i održivost: Kako je CARTA d.o.o. postala tržišni lider

Gotovo 20 milijuna eura više neoporezivih isplata usmjereno je, pak, za naknade troškova smještaja – povećane su s 59 na oko 78 milijuna eura. Usto, oko pet i pol tisuća poslodavaca svojim je zaposlenicima s djecom predškolske dobi namirilo troškove vrtića, za što su izdvojili oko 10,5 milijuna eura ili oko milijun više nego godinu prije. Također, više od 5700 poslodavaca u korist zaposlenih (više od 142 tisuće osoba) uplatilo i police dopunskog i/li dodatnog zdravstvenog osiguranja, u ukupnom iznosu većem od 16,3 milijuna ili tri milijuna više nego prethodne godine.

Konačno, unazad dvije godine omogućene su i neoporezive isplate paušalnih naknada troškova rada “od kuće”, odnosno na “izdvojenom mjestu rada”. Tu je mogućnost lani iskoristilo više od 1700 poduzetnika, a na ime njih je na račune približno 22 tisuće zaposlenih sjelo više od šest milijuna eura (naspram četiri milijuna u 2023.).

Kad je riječ o propisanim limitima i glavnim kategorijama neoporezivih primitaka, valja podsjetiti da je za prigodne nagrade npr. maksimum lani podignut sa 663 na 700 eura godišnje, za nagrade za rezultate rada sa 995 na 1120 eura, a za paušalne naknade troškova prehrane na 1200 eura godišnje tj. 100 eura mjesečno.

Time je maksimalan iznos za te tri kategorije (koje ujedno čine i glavninu ukupnih) koji poslodavac može neoporezivo isplatiti po zaposlenom tijekom godine povećan za s dotadašnjih 2455 na 3020 eura ili oko 250 eura mjesečno.

Ipak, koliko god su neoporezivi primici očito široko prihvaćen oblik stimuliranja i zadržavanja zaposlenika, poslodavci otprije to ne smatraju smatraju najsretnijim rješenjem.

Tako se i u prošlotjednom osvrtu HUP-ova glavnog ekonomista ističe da je stav te udruge da se kupovnu moć građana u razdoblju pred nama treba jačati nastavkom poreznog rasterećenja rada. Takvim pristupom, kaže Stojić, oslabili bi inflatorni pritisci, a zadržao bi se potencijal potrošnje, ulaganja i rasta produktivnosti.