Hrvatski poslodavci ne mire se s konačnim prijedlogom Zakona o radu (ZOR) i smatraju da promjene ne pridonose u dovoljnoj mjeri ublažavanju efekata krize u gospodarstvu.

Naglašavaju da izmjene neće poboljšati uvjete poslovanja, niti dati prijeko potreban poticaj novom zapošljavanju. Ivica Mudrinić, predsjednik HUP-a, smatra da radno zakonodavstvo ne pridonosi stvaranju radnih mjesta. U priopćenju koje je u srijedu potpisao ističe da "izmjene ZOR-a nisu primjerene težini gospodarske i socijalne krize, niti pridonose rješavanju temeljnih problema postojećeg zakonskog uređenja koje je hrvatska poslovna zajednica, ali Europska komisija u postupku prekomjernog deficita ocijenila jednom od prepreka gospodarskom rastu. Na žalost, predloženi ZOR neće u znatnoj mjeri pomoći nezaposlenima, kao ni mladim osobama koje ulaze u svijet rada", ocijenio je Mudrinić.

Poslodavci traže olakšavanje otkazivanja ugovora o radu svojim zaposlenicima. "Poslodavci i dalje ostaju vezani kompliciranim postupkom otkazivanja koji ne omogućava brzo i jednostavno prilagođavanje promijenjenim tržišnim zahtjevima. Posebno se to odnosi na male poslodavce koji teško mogu udovoljiti složenim i skupim zahtjevima tih postupaka", izjavio je Petar Lovrić, predsjednik HUP Udruge malih i srednjih poduzetnika. Prema njegovu mišljenju, obujam administrativnih operacija pri zapošljavanju i otkazivanju nadilazi kapacitete malih tvrtki i prisiljava ih da se većinu radnog vremena bave birokracijom umjesto radom. "Potpuno je neshvatljivo da Vlada Republike Hrvatske u području rada i radnih odnosa nije spremna poduprijeti razvoj malog poduzetništva. Mikro subjekti imaju sve manje šanse preživljavanja na hrvatskom tržištu, a novim se ZOR-om štite nezaposleni od otkaza s posla koji neće imati priliku dobiti", istakao je Lovrić.  

Davor Majetić, direktor HUP-a, smatra pak da bi i javni službenici trebali biti obuhvaćeni ZOR-om. "Zakon o radu očito ne vrijedi jednako za sve zaposlene jer njime nisu obuhvaćeni državni službenici koji imaju svoj poseban zakon. Podsjećamo na to da je privatni sektor napravio maksimalne uštede kako bi u svom dvorištu amortizirao utjecaj krize na hrvatsko gospodarstvo", kazao je je Majetić dodavši da privatni sektor ulaže maksimalne napore u održavanje kakvog-takvog zapošljavanja i prometa. Privatni sektor suprotstavio je javnom, smatra da je potonji zaštićen od odgovornosti za rezultat ili primjenu reformi koje mogu donijeti pomak pozvavši na promjene.