Dopredsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Damir Mišković, predsjednik Uprave HNK Rijeka i promotor novog modela financiranja domaćeg nogometa, izašao je u javnost s inicijativom da RH, po uzoru na Mađarsku i Njemačku, zabrani IP adrese stranih tvrtki preko kojih se izvlače dobici internetskog klađenja. 

"Strane internetske kladionice nisu u sustavu poreza, pa tri do četiri milijarde kuna godišnje ne prolazi kroz hrvatski proračun", upozorio je Mišković u intervjuu portalu Index. Njegova upozorenja idu ruku pod ruku s procjenama da hrvatski građani u stranim ilegalnim kladionicama na internetu ostave više od tri milijarde kuna godišnje, a proračun time gubi oko milijardu kuna. Komentar smo zatražili u Hrvatskoj lutriji, gdje potvrđuju da je riječ o velikom problemu, ali i tvrde da ni predložena mjera blokade IP adresa nije dovoljna.

"Blokada IP adresa samo je jedna od mjera za suzbijanje ilegalnog priređivanja igara na sreću, ali nije dostatna jer operateri ubrzo nakon blokade, promijene IP adresu i nastavljaju s radom. Istovremeno s blokadom treba primijeniti i niz ostalih mjera poput blokiranja financijskih transakcija, u čije se provođenje moraju uključiti banke i ostali sudionici u platnom prometu. Nužna je i kontrola i kriminalizacija, odnosno aktivno i dosljedno provođenje kaznenih mjera za sve protuzakonite aktivnosti kao što su oglašavanje, bonusiranje i zaprimanje uplata. Svakako treba preispitati i promijeniti postojeći porezni tretman koji motivira igrače na izbjegavanje reguliranih tržišta i postaje kontraproduktivan", rekli su nam u Službi korporativnih komunikacija HL-a.

Trenutno na tržištu igara na sreću u Hrvatskoj posluje više od 70 licenciranih priređivača igara na sreću, a broj nelicenciranih – ilegalnih priređivača nije moguće sa sigurnošću odrediti. Od milijarde kuna koju su domaći priređivači klađenja 2017. uplatili u državni proračun, direktno iz prava priređivanja igara kroz godišnje koncesijske naknade, mjesečne naknade i poreze u državni proračun uplaćeno je 750 milijuna kuna. Još 300 milijuna uplaćeno je indirektno kroz ostala davanja kao što su porezi i doprinosi u odnosu na plaće radnika, PDV, porezi od zakupa i slično.

"Kako je moguće da domaći legalni priređivači pune proračun države plaćajući najviše naknade, koncesije i poreze u EU, a da s druge strane milijarde idu izvan Hrvatske? Od zadnjeg povećanja poreza 2015. do danas, ugašeno je stotine radnih mjesta, a ilegalno klađenje je procvalo. Najveći procvat ilegalni priređivači doživjeli su 2015. kada je povećan porez na dobitke igrača, a pogotovo onaj na dobitke do 750 kuna", kaže Matea Mateković, tajnica u Hrvatskoj udruzi za igre na sreću (HUZIS), koja okuplja dio domaćih kladioničara. Iz HL-a pak napominju kako zbog nelojalne konkurencije koja uzurpira tržište online igrama, prije svega igrama klađenja i casino igrama, zakinuti smo svi mi priređivači i država odnosno proračun kao i društvo u cjelini, jer se novcem prikupljenim od igara na sreću financira niz društveno korisnih projekata.

"Osim toga, neadekvatna regulacija tržišta igara na sreću potencira i rizik neželjenih negativnih, a dalekosežnih posljedica kojima su izložene najosjetljivije skupine društva, prije svega maloljetnici. Razvoj ovisnosti izuzetno je ozbiljan problem i predstavlja prijetnju cjelokupnom društvu", upozoravaju u HL-u. EU vlade poduzimaju različite mjere kako bi regulirale sivo tržište i s time povezano oporezivanje. Rumunjska je vlada zahtijevala od novih sudionika tržišta da prijave prethodne prihode sa sivog tržišta iz prethodnih godina od igrača iz Rumunjske i potom plate vezane poreze.

Blokiranje ISP-ova neovlaštenih web-lokacija Mađarska provodi od lipnja 2014., prošle je godine češki parlament jednoglasno izglasao novi zakon o igrama na sreću, u Sloveniji je nedavno iniciran prijedlog promjene aktualnog zakona. "Svjesni neželjenih posljedica neodgovornog ponašanja na tržištu, Hrvatska Lutrija aktivno surađuje s međunarodnim asocijacijama, prati kretanja EU regulative i složene pravne problematike ove djelatnosti te na sve to sustavno upozorava regulatora i širu javnost. Jedini pomak u smislu svih aktivnosti koje sustavno poduzimamo je smanjenje intenziteta oglašavanja nelicenciranih pripređivača, no ono još nije u potpunosti suzbijeno. Stoga ćemo se i dalje zalagati za kvalitetniji pristup igrama na sreću koje moraju biti pod kontrolom države kako bi ispunjavale svoj cilj i u sigurnom, pouzdanom okruženju omogućile igračima da se igraju", rečeno nam je u HL-u.

"Pravo pitanje nije treba li zabraniti takve strane IP adrese, nego zašto već odavno nisu zabranjene ilegalne strane internet kladionice. U zemljama EU ilegalni priređivači blokirani su po IP adresama, dakle pristupu njihovim internetskim stranicama, te blokadom transakcija odnosno računa. Njemačka je donijela Odredbu o blokiranju računa ilegalnih internet priređivača, a blokiranje po IP adresi je ostavljena kao dodatna mogućnost i u ingerenciji je lokalnih vlasti. U Mađarskoj je regulatorno tijelo ovlašteno blokirati ilegalne internet stranice. Za pružatelje internetskih usluga koji ne postupe u skladu s nalogom za blokiranje slijedi novčana kazna", zaključuje Matea Mateković. 

Sivo tržište u Hrvatskoj s 38% udjela

Najgore u Njemačkoj i Nizozemskoj
Prema podacima objavljenim na stranici EGBA (Europian Gambing & Betting Association), procjena je da sivo tržište u Hrvatskoj iznosi 38 posto ukupnog tržišta klađenja. U Sloveniji na sivo tržište otpada 28 posto, u Mađarskoj 29 posto, a u Austriji 47 posto. Najveći udjel sive zone na tržištu klađenja imaju Njemačka sa 71 posto i Nizozemska s 82 posto.