Kad je prije dvije godine tadašnji predsjednik udruge izvoznika softvera CISEx-a Hrvoje Bujas ispalio da bi u iduća 24 mjeseca domaća softverska industrija mogla otvoriti 10 tisuća novih radnih mjesta, od čega 4000 izravno u većim softverskim tvrtkama i 6000 u startupima, i to ako dobije podršku države, mnogi su se smijali.
No, najnoviji podaci tvrtke Astra poslovni inženjering upućuju na to da su u posljednje tri godine proizvođači softvera, i postojeći i novi, bez pomoći države otvorili gotovo 2500 novih radnih mjesta. Samo lani više od tisuću ljudi pronašlo je posao u hrvatskoj softverskoj industriji, a taj se tempo zapošljavanja nastavlja ubrzavati unatoč inerciji države.Hrvoje Bujas kaže da taj pozitivan trend potvrđuje istraživanje Algebre i portala MojPosao, prema kojem je 71 posto poslodavaca iz sektora za ovu godinu najavilo dodatno zapošljavanje.
2,5tisuća
novih radnih mjesta otvorili su softveraši u posljednje tri godine
S druge strane, PwC je objavio istraživanje za cijelo hrvatsko gospodarstvo prema kojem 72 posto tvrtki u ovoj godini planira otpuštati. "Očito je softverska industrija zdravo tkivo naše ekonomije koje može brzo stvarati nove tvrtke i brzo zapošljavati, ali država bi to ubrzanje trebala pomoći izgradnjom infrastrukture za te procese, odnosno reformama", kaže Bujas. Za početak navodi da bi država trebala smanjiti porezno opterećenje: ukinuti bruto dva, porez na tvrtku i smanjiti porez na dobit na 15 posto. Trebala bi zatim osnovati prvi hrvatski VC fond. Bujas predlaže da se to napravi kroz javno-privatno partnerstvo i da bude usmjeren na ulaganja u IT i biotehnologije. Nadalje, dodaje da bi država trebala reformirati obrazovanje, odnosno stvarati kvalitetan kadar za strateške industrije poput IT-a i turizma.
Bujas predlaže da se startupe prve tri godine oslobodi poreza na dobit. Navodi da bi to trebalo vrijediti isključivo za startupe jer brzo stvaraju nova radna mjesta. "Treba reformirati i državnu upravu i ukinuti sve poticaje kako bi se proizvodi i usluge stvarali za stvarno tržište, a ne za umjetno, odnosno poticaje", kaže Bujas. U CISEx-u objašnjavaju da bi reforma državne uprave trebala uključiti i reformu državnih informatičkih tvrtki i organizacija kako bi se stvorile prilike da privatne softverske tvrtke rade za državu i dobiju reference za izvoz.
Što traže za ubrzanje zapošljavanja?
- smanjivanje poreza
- stvaranje jakog javno-privatnog VC fonda
- ukidanje svih poticaja i reformiranje državne uprave
- reformiranje obrazovanja
- startupe u prve tri godine osloboditi poreza na dobit
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu