Jadroplov kreće u novi pokušaj provedbe dokapitalizacije. I to nije sve. Splitska brodarska kompanija specijalizirana za prijevoz rasutog tereta u 70-postotnom državnom vlasništvu, po mnogima hrabro, a po drugima nadobudno, razmatra i iskorak prema tzv. kemikal tankerima, a ne samo prema “zelenom” razvoju i gradnji putničkog broda na električni pogon.

Iz društva kojemu je protekla nešto više od četiri mjeseca na čelu donedavno umirovljeni kapetan Ivan Pavlović, nekadašnji čelnik Luke Ploče, objavili su da je Nadzorni odbor u ponedjeljak ovlastio Upravu za poduzimanje pripremnih radnji radi provođenja povećanja temeljnog kapitala.

U operaciju prikupljanja svježeg kapitala Jadroplov je bio krenuo i prije približno pola godine. Lanjski javni poziv na upis dionica iz sredine srpnja u smislu zadanih uvjeta upisa i iskazane potražnje uspješno je okončan u kolovozu, nakon čega je bio napravljen i odabir ponuda.

Međutim, u samoj završnici proces je u dosta kaotičnim okolnostima i uz spekulacije o političkim igrama, početkom rujna najprije zaustavljen, a krajem tog mjeseca i konačno obustavljen uz odbijanje prethodno prihvaćenih ponuda vrijednih blizu 50-ak milijuna kuna.

Premda u samom postupku investitori nisu baš pokazali preveliku jagmu, odluka o poništenju uglavnom je objašnjena procjenom da je u danim okolnostina znatno boljeg sentimenta na brodarskom tržištu nego praktično cijelo desetljeće prije toga moguće postići osjetno bolju valuaciju.

U međuvremenu su se dogodile promjene u Upravi i Nadzornom odboru, a novo vodstvo sad ponovno započinje s pripremama “dokapa” te, usporedno s tim, nagovještava i mogući ulazak u nove tržišne niše u pogledu vrsta prijevoza.

Postupak dokapitalizacije ovaj put će se, kako se navodi u priopćenju, provesti izdavanjem novih dionica putem javne ponude, što podrazumijeva, uz ostalo, izradu prospekta izdanja i prethodno odobrenje regulatora. U prošlom pokušaju išlo se na takozvane kvalificirane ulagatelje, što ne zahtijeva izradu prospekta i znatno ubrzava cijeli postupak, a prag sudjelovanja u upisu bio je određen na milijun kuna.

Međutim, zanimljivije od same tehnike su apetiti za ponovljeni pokušaj. Prema najavi iz Jadroplova, vrijednost dokapitalizacije bit će “u rasponu od 150 do 350 milijuna kuna, s tim da će se konačna cijena dionice utvrditi prije započinjanja postupka javne ponude”.

Plan je kažu, da se javna ponuda provede u više krugova, pri čemu bi prvi bio namijenjen za postojeće dioničare. To prema svemu sudeći ne podrazumijeva državu kao većinskog vlasnika.

Ako ni zbog čega drugog, ono zbog toga što je svojedobno u sklopu plana restrukturiranja, a zbog pravila EU za državne potpore, ishođenje suglasnosti Europske komisije za taj plan predviđalo i privatizaciju.

Kako bilo, konačnu odluku o dokapitalizaciji donijet će glavna skupština po prijedlogu Uprave i odobrenju NO-a, a u Jadroplovovu priopćenju napominje se da će javna skupština donijeti i glavne smjernice u pogledu načina provođenja dokapa. Za početak, neslužbeno se čuje da za tu operaciju još nisu odabrani ni savjetnici.

Čelnik Jadroplova je već prilikom imenovanja dao naslutiti da kao potencijalne investitore ponajprije vidi mirovinske fondove/Shutterstock

Situacija na tržištu
Kad je posrijedi ciljana veličina dokapitalizacije, čelnik Jadroplova je već prilikom imenovanja dao naslutiti da kao potencijalne investitore ponajprije vidi (koga drugog nego) mirovinske fondove. Je li u međuvremenu bilo razgovora na tim relacijama, ne zna se.

No, valja primijetiti da se mirovinci na prošloljetni poziv na upis dionica uopće nisu bili odazvali, iako je u njemu minimalna cijena bila utvrđena na 25 kuna, a prilikom rujanskog poništenja to je ocijenjeno preniskom cijenom.

U međuvremenu samo brodarsko tržište za kalkulacije nije baš ponudilo bitno stimulativnije parametre. Kako je brodarski biznis specifičan i po izraženijoj volatilnosti, do trenutka kad će planirana javna ponuda biti spremna za provedbu (izrada prospekta, regulatorne suglasnosti) proteći će mjeseci, a dotad situacija na tržištu može biti i poticajnija, ali i lošija.

Ipak, dio financijaša reći će kako iskustva OMF-ova mirovinskih fondova s drugim domaćim brodarom, Tankerskom plovidbom, vjerojatno nisu takva da bi ih vukla na dodatna investiranja u brodarstvo, pogotovo ne s upravljački relevantnijim udjelima.

Zbog svega su u domaćoj investicijskoj zajednici danas sumnjičavi prema tome da je bez velikih institucionalnih investitora poput mirovinaca na tržištu dohvatljiva potražnja u rangu 150-350 milijuna kuna kakvu za planiranu javnu ponudu deklarira Uprava Jadroplova.

Sve u svemu, dojam je da iza tog plana zasad ne stoji iole čvršća konstrukcija. Zato neki promatrači smatraju da bi znakoviti i u pogledu vlasničkog restrukturiranja mogle biti najave Uprave Jadroplova vezane uz plan kupnje brodova kakvih Jadroplov trenutno nema u svojoj floti.

Naime, mimo portfelja od pet brodova za rasuti teret koji su u prosjeku prilično vremešni (više od 15 godina u prosjeku), Uprava kaže da se “ispituju mogućnosti kupnje dva kemikal tankera od Brodotrogira”.

Dodaju i da bi se ta kupovina najvećim dijelom platila preuzimanjem njihovih dugova od HBOR-a. Pavlović je s tim u vezi najavio skore razgovori s Brodotrogirom Danka Končara i HBOR-om, a obavijest o njihovim rezultatima, kaže, pravovremeno će se dostaviti.

Projekt e-broda
Istodobno, potvrđeno je i da je od splitske tvrtke Clasiss naručena izrada “izvedbene dokumentacije za razvoj moguće gradnje putničkog broda na električni pogon uz mogućnost ukrcaja preko 1000 putnika i 150 automobila”.

Taj je projekt započela danas bivša Uprava na čelu s Branimirom Kovačićem u okviru daljnjeg usmjerenja na tzv. zelene planove, koji se naslanjaju na smjernice EU vezane uz emisije stakleničkih plinova i pomorski prijevoz (nulta emisija do 2050.), a za koje se u financiranju računalo i na europske fondove. Sadašnja Uprava tvrdi da je posao izrade te izvedbene dokumentacije u završnoj fazi.