S predsjednikom Hrvatske obrtničke komore Dragutinom Ranogajcem, razgovarali smo o povezanosti strukovnog obrazovanja s razvojem gospodarstva, nedostatku majstora, uvozu radne snage i projektu Majstorske škole.

O promjeni obrazovnog sustava koji bi bio komplementaran s potrebama gospodarstva, a i čitavog društva, se govori već duže od desetljeća. Je li i što u ovom razdoblju napravljeno?

U zadnjih nekoliko godina dogodile su se brojne promjene na području strukovnog obrazovanja što smatramo značajnim pozitivnim pomakom. Napokon se shvatilo da je kvalitetno strukovno obrazovanje blisko povezano s razvojem gospodarstva. Hrvatsko gospodarstvo je dugi niz godina upozoravalo da znanja, vještine i kompetencije koje producira obrazovni sustav ne udovoljavaju potrebama koje traži suvremeno tržište rada.

Doneseni su važni strateški dokumenti, krenulo se u realizaciju centara kompetentnosti, a i najnovije izmjene Zakona o obrtu u području obrazovanja su već u primjeni gotovo dvije godine. Daljnjom regulacijom poduzetništva do te mjere da se za obavljanje gospodarskih djelatnosti traži uvjet struke, a obrazovanje doživljava kao osiguranje kvalitete, strukovno obrazovanje bi moglo dobiti još više na značaju. Razvijene europske zemlje s jakim gospodarstvom shvaćaju i naglašavaju važnost strukovne naobrazbe.

Brojni europski dokumenti koji daju smjernice razvoja strukovnog obrazovanja u zemljama članicama, naglašavaju da su u društvu znanja strukovne vještine i kompetencije jednako važne kao i akademske te donose nove pakete srednjoročnih mjera kako bi se učvrstila vizija strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te doprinijelo ključnim izazovima i napretku.

Hrvatska obrtnička komora već dugi niz godina aktivno priprema i provodi projekte u području strukovnog obrazovanja za obrtništvo koji su financirani EU sredstvima. Projekt Erasmus+ Master 4.0 u funkciji je unaprjeđenja majstorskih ispita putem kojeg se izrađuju nova ispitna pitanja za majstorske ispite te online platforma za pripremu i provedbu majstorskih ispita.

Projekt ‘Implementacija HKO-a i razvoj alata u povezivanju obrazovanja i tržišta rada’, financira se iz Europskog socijalnog fonda, a u kojem Hrvatska obrtnička komora sudjeluje kao partner. U sklopu navedenog projekta izrađuje 50 standarda zanimanja, u čiju je izradu dosad bilo uključeno preko 400 obrtnika i poduzetnika, čiji je doprinos ključan kako bi se osiguralo da obrazovanje odgovara potrebama tržišta rada.

U proteklom razdoblju su zaživjele trogodišnje strukovne škole. Jesu li one donijele što pozitivno potrebama gospodarstva, a posebice obrtništva?

U zadnjih nekoliko godina zabilježen je blagi porast upisanih učenika u obrazovne programe za vezane obrte. To je zasigurno rezultat rada na popularizaciji ovih zanimanja od strane Hrvatske obrtničke komore, područnih obrtničkih komora, samih obrtnika, strukovnih škola i drugih dionika.

Velik doprinos porastu imale su zasigurno i stipendije i poticaji za naukovanje koje je iz europskih fondova osiguravalo nadležno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Tek ćemo kroz naredne godine kada ti učenici završe svoje obrazovanje moći vidjeti postoje li kakvi pozitivni pomaci na tržištu rada.

Koliko procjenjujete da je za današnji manjak stručne radne snage u obrtništvu kriv sam neadekvatni obrazovni sustav, a koliko masivni odljev upravo takve radne snage u zemlje EU-a zadnjih godina?

Već dugi niz godina prema statistikama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zanimanja u građevinskom sektoru (zidari, fasaderi, krovopokrivači, tesari, limari i slično) su među onima kojih najviše nedostaje na tržištu rada i to je sada već dugogodišnji gorući problem. Upravo se za ta zanimanja upisuje mali broj učenika što za posljedicu ima nedostatak velikog broja radne snage u građevinskom sektoru.

Postoje i drugi sektori koji također pokazuju vrlo malu zainteresiranost učenika, a poslije nedostatak radne snage. No, ne možemo za sve kriviti niti obrazovni sustav, ima nešto i u našem hrvatskom mentalitetu koji obrtnička zanimanja smatra neprivlačnima.

Velik broj mladih ljudi i njihovih roditelja doživljava gimnazijsko obrazovanje vrjednijim od strukovnog obrazovanja smatrajući kako će im gimnazijsko obrazovanje omogućiti upis na fakultet, a završetak fakulteta osigurati materijalno sigurniju i komforniju budućnost. Međutim, takva percepcija ne mora nužno biti istinita u realnom životu.

Obrazovati se za obrtnička zanimanja omogućava stjecanje vrijednog iskustva i usavršavanje kojim postajete majstor svoje struke. U današnje vrijeme biti dobar majstor znači osigurati egzistenciju sebi i svojoj obitelji, a dodatnim zapošljavanjem radnika osigurati njihovu egzistenciju i egzistenciju njihovih obitelji.

Također, obrtnici su oduvijek bili temelj svojih lokalnih zajednica čime su pokazivali visoku razinu društvene odgovornosti i doprinosa društvu u kojem žive. Stoga je nužno raditi na popularizaciji obrtničkih zanimanja i poticati mlade da se odluče za neko obrtničko zanimanje.

Kako procjenjujete mogućnosti obrtništva za podizanje plaća, a što bi vjerojatno imalo značajni učinak na ulazak novih radnika u taj sustav, a isto tako i za ostanak postojećih?

Uslijed teškoća uzrokovanih pandemijom COVID-19, poslovanje obrtnika u krizi ne omogućava isplatu većih iznosa plaća. Bez Vladinih mjera pomoći i potpore zadržavanju radnih mjesta, situacija bi bila još nesrazmjerno gora. Globalno tržište, a time i gospodarstvo Hrvatske trenutno se suočava s nizom faktora koji će sigurno negativno utjecati na gospodarsku stabilnost: pritisak inflacije, rast cijena sirovina i energenata, daljnji oporavak i borba za opstanak poduzetnika i obrtnika od pandemijske 2020.

Uz te negativne trendove te kroničan nedostatak kvalificirane radne snage koji datira još iz vremena prije COVID – pandemije te sve dok ne budemo imali više upisanih učenika, kasnije stručnjaka za strukovna zanimanja, radnu snagu za ta zanimanja morat ćemo uvoziti.

U međuvremenu će nam se dogoditi da će nam radna snaga za deficitarna zanimanja dolaziti iz zemalja regije i rušiti cijenu rada domaćem radniku i obrtniku.

Koliko je za obrtništvo prihvatljiv model koji koriste veće tvrtke sa sve masovnijim uvozom radne snage, a s obzirom da obrtništvo podrazumijeva naukovanje, majstorske ispite i slično?

Za obrtništvo nije prihvatljiv model masovnog uvoza radne snage, kao što nije ni za cijelo hrvatsko gospodarstvo. Nama je cilj osnivanje Majstorske škole koja bi omogućila svima koji majstorske vještine i znanja žele stjecati u okviru programa majstorske škole i učiti od vrhunskih majstora da pristupe majstorskom ispitu.

To je posebno značajno za one osobe koje se nisu uspjele zaposliti i stjecati potrebno radno iskustvo kroz rad, s obzirom da program majstorske škole nadomješta dvije godine radnog iskustva potrebne za pristupanje majstorskom ispitu. Svrha majstorske škole u RH je omogućiti bržu aktivaciju mladih na tržištu rada, s obzirom da osoba nakon položenog majstorskog ispita može otvoriti vlastiti obrt ili se lakše zaposliti.

Također bi se unaprijedilo i moderniziralo obrazovanje za obrtnička zanimanja u RH, koje je ključni pokretač razvoja gospodarstva. Majstorska škola će osigurati mogućnost prekvalifikacije i/ili doškolovanja, a s ciljem stjecanja vještina na majstorskoj razini. Time će se odgovoriti na neusklađenost ponude i potražnje vještina u strukovnom obrazovanju i ojačati otpornost poduzetnika i radnika na krize u gospodarskom okruženju (zbog povećanja kompetencija, usvajanja novih znanja i vještina te držanja ‘koraka’ sa sve bržim promjenama u gospodarstvu).

Majstorska škola će osiguranjem najsuvremenijih programa i opreme također doprinositi digitalnoj tranziciji gospodarstva te razvijati digitalne kompetencije radnika što je danas posebno važno.

U svojem mandatu na čelu HOK-a ste promijenili već nekoliko političkih garnitura u Banskim dvorima. Je li u tom razdoblju bilo kakvih promjena, ima li nekih bitnih razlika u razumijevanju problematike od vaših sugovornika te gdje u čitavom sustavu vidite najveći problem?

Razumijevanje i podrška obrtništvu od strane raznih vladajućih struktura kroz godine najbolje se može vidjeti upravo na strukovnom obrazovanju o kojem govorimo. Što se dogodi kada se Hrvatskoj obrtničkoj komori oduzmu javne ovlasti za strukovno obrazovanje kroz prisilno izmijenjen Zakon o obrtu, vidjeli smo nakon 2013. godine.

Prijenosom javnih ovlasti na druge institucije, bez uvažavanja preporuka i prijedloga Hrvatske obrtničke komore i cjelovitog sagledavanja strukovnog obrazovanja, znatno se urušio hrvatski model dualnog obrazovanja – Jedinstveni model obrazovanja (JMO). Od 2013. godine do 2020. godine JMO programe upisalo je 31.009 učenika, za razliku od perioda od 2006. do 2013., također sedmogodišnje razdoblje, kada je JMO programe upisalo ukupno 66.443 učenika.

To je 35.434 učenika manje, a brojka sama za sebe govori o šteti nanesenoj samom tržištu rada. Danas, Hrvatska obrtnička komora intenzivno radi na pripremi velikog projekta Majstorske škole u partnerstvu sa Sisačko-moslavačkom županijom, te uz podršku Vlade Republike Hrvatske. Projektom u vrijednosti oko 50.000.000 eura planira se izgradnja, opremanje i kapacitiranje prve Majstorske škole ne samo u Hrvatskoj, nego u ovom dijelu Europe.

U ovaj iznos su uključeni i izrada i standardizacija programa koji se će se provoditi u Majstorskoj školi. Projekt Majstorske škole planira se financirati iz Fonda za pravednu tranziciju i Europskog socijalnog fonda. Navedenim projektom osnivanja i izgradnje ove vrijedne institucije kojoj će gravitirati niz stručnjaka, radnika u obrtničkim zanimanjima i obrtnika potaknut će se ravnomjerniji regionalni razvoj i revitalizacija Sisačko-moslavačke županije. Ono što je najbitnije – omogućit će se najkvalitetnije obrazovanje za buduće majstore iz cijele Republike Hrvatske te će se također omogućiti većem broju ljudi da pristupi majstorskom ispitu.

* Sadržaj omogućio HOK