Ovogodišnji negativni trendovi u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom nastavljeni su i u lipnju. Vrijednost uvoza u prvom polugodištu premašila je izvoz za čak 42,9 milijardi kuna, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 43,8 posto.

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su hrvatski izvoznici u prvoj polovici godine izvezli robe u kunskoj protuvrijednosti 33,5 milijardi kuna ili 6,4 posto više nego lani, a istodobno je uvoz povećan 13,3 posto dosegnuvši 76,4 milijarde kuna. Izraženo u eurima, u prvoj polovici godine izvezeno je robe u vrijednosti 4,6 milijardi, dok je uvoz premašio 10,5 milijardi. Lipanjski skor robnog uvoza i izvoza polugodišnjem je vanjskotrgovinskom deficitu pridonio s osam milijardi kuna. Pokrivenot uvoza izvozom u lipnju je bila 41,4 posto, a niža je zabilježena samo u travnju (41 posto) kad je mjesečni robni deficit dosegnuo rekordnih 8,4 milijarde kuna. Produbljavanju deficita znatan je doprinos dao rast svjetskih cijena energenata i hrane budući da se i jedno i drugo u Hrvatsku više uvozi nego što se izvozi. Tako je, primjerice, hrvatski izvoz energije u prvih šest mjeseci ostao na lanjskoj razini, a uvoz je povećan gotovo 29 posto. Vrijednost uvezene nafte i naftnih derivata porasla je za više od dvije milijarde kuna, s lanjskih 7,3 na 9,4 milijarde kuna. Uz to, električne energije uvezeno je za više od 1,4 milijarde ili za oko 400 milijuna više nego lani, dok je izvoz ‘struje’ u 2008. gotovo prepolovljen, na skromnih 134 milijuna kuna. Hrane je ove godine uvezeno za 5,1 milijardu kuna ili 700 milijuna kuna više (16 posto više) nego u prvom polugodištu 2007. Istodobno je izvoz hrane smanjen dva posto, na 2,3 milijarde kuna, i to posebice zahvaljujući padu izvoza ribe i prerađevina, žitarica. Natprosječnih 20-ak posto povećan je hrvatski izvoz kapitalnih proizvoda, čija je vrijednost povećana sa 8,6 na 10,3 mlrd kuna. Najveći dio hrvatskog izvoza (gotovo 30 od ukupno 33,5 mlrd kuna) odnosi se na europske zemlje, pri čemu na EU otpada 62 posto ukupnog izvoza. Zemlje članice EU i u uvozu su najzastupljenije, uvoz iz njih premašio je 49 milijardi ili 64 posto ukupnog. Dodaju li se tome druge europske zemlje, na njih otpada gotovo 83 posto ukupnog uvoza. Zbog rastuće inflacije i njezina utjecaja na povećanje troškova, analitičari za ovu godinu predviđaju pogoršanje salda robne razmjene, ali većina ih ističe i neizvjesnosti glede šireg izvoznog sektora. U prvom redu pritom naglašavaju sumnje kako će se ukupno nepovoljniji okoliš odraziti na financijske rezultate turističkog sektora, a u konačnici većina očekuje i produbljavanje deficita tekućeg računa bilance plaćanja.