Preliminarni podaci državnih statističara o robnoj razmjeni za 11 mjeseci u 2022. pokazuju i dalje snažan rast vrijednosti i uvoza i izvoza koji pod utjecajem rasta cijena energenata i sirovina obilježava prošlu godinu.

Uvezeno je roba u vrijednosti većoj od 38 milijardi eura i to na godišnjoj razini predstavlja porast od 48,4 posto, dok je uvoz premašio 22 milijarde eura i bio je 32% veći nego u lanjskih 11 mjeseci.

Brži rast uvoza pogurao je i robni deficit, koji je dosegnuo dosad najvišu razinu od gotovo 16,2 milijardi eura, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 57,6%, dok je u istom razdoblju prethodne 2021. ona bila na razini od 64,8 posto.

Vidljivo je i da porastu izvoza više pridonosi plasman u EU, glavnom tržištu naših izvoznika u koje je izvezeno roba vrijednih gotovo 16 milijardi eura i dvostruko više nego u “treće” zemlje, dok uvoz snažnije raste iz zemalja izvan EU, stopom od 88 posto.

Troznamenkast ‘bum’
Detaljnije podatke o strukturi robne razmjene DZS će dati za mjesec dana, a iz onih objavljenih za prvih 10 mjeseci vidi se da uvoz najviše raste iz zemalja koje prednjače po izvozu nafte i plina, prije svega SAD, iz kojeg je zahvaljujući LNG-u uvoz porastao za čak 730% i dosegnuo 2,68 milijardi eura, te Katar iz kojeg je uvezeno 229 milijuna eura (+267%) i Egipat sa 146 milijuna eura (+221%), no intenzivno raste i uvoz iz Kine, iz koje je u 10 mjeseci stiglo roba vrijednih 1,16 milijardi eura.

Sankcije koje su na razini EU uvedene Rusiji zbog agresije na Ukrajinu tek sada postaju vidljive u statistici, jer sve do nedavno bilježene su snažne stope rasta i uvoza i izvoza. Podaci DZS-a ne daju i pregled roba kojima se trguje, no koliko je poznato, osim energenata iz Rusije se u Hrvatsku uvozi mineralna gnojiva, koja nisu obuhvaćena mjerama zabrane, te sirovine poput aluminija.

Vrijednost uvoza iz Rusije je 458 milijuna eura i na godišnjoj je razini porastao za 7%. Još mjesec ranije stopa rasta uvoza na godišnjoj razini bila je gotovo 24%. Usporio je i izvoz u Rusiju (+0,9%).

Za razliku od Rusije, robna razmjena s Ukrajinom nastavlja rasti, izvoz stopom od 50, a uvoz 69%. Rastom uvoza izdvaja se još i Srbija, iz koje je uvezeno roba vrijednosti 1,23 milijarde eura (+96%) i stotinjak milijuna eura je veća od hrvatskog izvoza u tu susjednu zemlju.

Usporavanje u Njemačkoj
Najveći pomak među pet najvećih tržišta hrvatski izvoz bilježi u Mađarskoj, u koju je plasirano 2,15 milijardi eura (+85%), dok se uočava lagano usporavanje dinamike rasta izvoza u Njemačku, u koju je stopa rasta prvi put u ovoj godini pala ispod 20%, te je izvezeno 2,23 milijarde eura.

Velik napredak i dalje bilježi robna razmjena sa Slovenijom, a osim s Letonijom, sa svim ostalim članicama EU, CEFTA-e i EFTA-e hrvatski izvoz ima pozitivan predznak. Gleda li se sektore, jedino brodogradnja bilježi slabiji prihod od prodaje na inozemnim tržištima. Izvoz električne energije i plina, zahvaljujući LNG-u, djelatnost je koja ima najintenzivniji rast (303%) i rezultat od gotovo 1,1 milijarde eura izvoza.

Prerađivačka industrija generalno je zabilježila jak porast izvoza, jači za 23% nego u istom lanjskom razdoblju ili u brojkama 15,6 milijardi eura. Najveći doprinos rastu izvoza dolazi iz energetskog sektora, ali su energenti istodobno imali znatno veći utjecaj na rast uvoza.

Sa snažnim rastom cijena i poljoprivreda bilježi iznadprosječno veću vrijednost ostvarene prodaje na stranim tržištima, u odnosu na 2021. lanjski rezultat u deset mjeseci bolji je za 45% (1,2 milijarde eura).

Međutim, kada se deflacionira ukupna vrijednost izvoza proizvođačkim cijenama na inozemnom tržištu, procjena HGK Pulsa pokazuje da je vrijednost izvoza rasla gotovo upola manjom stopom, točnije za 16,9%.

Za analitičare HGK-ovog Pulsa, rast robnog deficita od 79% negativno utječe na ravnotežu tekućeg računa platne bilance na kojemu će se 2022. najizglednije ostvariti deficit, a procjenjuju i da će doprinos neto izvoza u BDP-u 2022. biti negativan.