U petak se u Zagrebu održava konferencija "Kako do boljih propisa – hrvatski i britanski pristup", a  glavni je cilj približiti britanska iskustva s uklanjanjem poduzetničkih barijera, te predstaviti započetu reformu poslovne klime u Hrvatskoj. Britanci su, želeći  ojačati svoje gospodarstvo, posljednjih godina snažno prionuli smanjivanju broja raznih propisa. Reduciranje broja zakona je upravo ono što i hrvatskom gospodarstvu treba i poklapa se s Akcijskim planom potpredsjednice Vlade RH Martine Dalić, koja će nazočiti skupu s britanskim stručnjacima za područje smanjivanja zakonske regulative. Zagrebačka konferencija bila je povod za razgovor s Andrew Dalgleishom, veleposlanikom Ujedinjenog Kraljevstva u RH. 

Kada je britanska vlada započela s programom smanjivanja birokratskih prepreka i za koliko ste u međuvremenu smanjili broj zakona? 
Mislimo da kroz otvorenu diskusiju imamo što podijeliti s hrvatskim sugovornicima. Program Red Tape Challenge počeo se primjenivati od 2011. i dosad smo izbacili više od 2400 raznih propisa. Tadašnji je premijer odredio da se ne može donijeti novi propis sve dok niste izbacili dio starih zakona. Isprva je određeno da za svaki novi zakon morate maknuti dva stara. Odnosno, ako uvodite neka pravila koja će industriju stajati 10 milijuna funti, morate izbaciti postojeća pravila koja su ju opterećivala s 20 milijuna. Sada smo krenuli korak dalje i uvedeno je pravilo da za svaku funtu novog troška moramo izbaciti tri funte prijašnjih troškova. Počeli smo unaprijed, dakle prije donošenja zakona, procjenjivati kakav će utjecaj neka promjena imati i da li je baš to najefektniji način rješavanja problema ili postoje i neki drugi. Ideja je bila ne prihvatiti novu regulaciju dok se ne vidi koliko će stajati. Dosad se događalo da ministar ustanovi kako se mora nešto regulirati i onda bi, naravno, donio novi zakon, a kasnije u toj šumi propisa i zaboravite zašto ste neke od njih donosili. Sada gledamo koliko će neki prijedlog koštati industriju, te kakve benefite zauzvrat donosi.

Hrvatske poduzetnike muči problem prenormiranosti, koji se obično pravda strahom od bezakonja? 
Isprva je i kod nas bilo otpora jer se činilo da se obuzdavanjem zakonske regulative uvodi bezakonje. Vrlo brzo se uvidjelo da novi sustav funkcionira, jednostavno smo obuzdali bujanje novih zakona. Naravno, ne želimo ukinuti svu zakonsku regulativu i napraviti od  zemlje Divlji zapad, gdje svatko može raditi što ga je volja. Bolja regulacija ne znači da regulacije nema, već da je ona kvalitetnija. Glavna ideja je povećati korisnost propisa koji pretjerano koštaju i pritom ne donose benefit. 

Koliko ste novca uklanjanjem barijera dosad uštedjeli gospodarstvu?
Ugrubo, govorimo o 10 milijardi funti dosadašnje uštede. Treba hrabrosti da se takav sustav prihvati, no rezultati su zasad vrlo dobri.  

Hoće li rezanje pojedinih zakona smanjiti prava britanskih radnika? 
Ne, taj projekt ne znači da povlačimo one zakone koji štite radnike, ni najmanje. Imamo povjerenstvo pri ministarstvu pravosuđa koje razmatra svaki prijedlog i pazi da micanjem zakona ne smanjujemo zaštitu radnika. Oko svega što pokušavamo napraviti rade se vrlo ozbiljne analize. 

Koliki je utjecaj britanskih udruge poslodavaca na Vladin program smanjivanja regulative, jesu li oni zadovoljni rezultatima?
Mislim da su zadovoljni, iako će, naravno, uvijek reći da se moglo i više. Confederation of British Industry (CBI) je u stalnom dijalogu s vladom i postigli smo uzajamno povjerenje, prepoznali  problem i zajednički ga rješavamo. Znamo da troškove ne možemo izbjeći, ali zajedno radimo na tome da budu što manji. Poslodavci moraju znati u kakvom okruženju rade. Problem je ako nemate kristalno jasna pravila, ili kad se ona mijenjaju svaka tri tjedna. Važno je što britanski poslodavci ne bježe od zakonske regulative, pa je upravo CBI vrlo aktivan u brizi oko zakona o klimatskim promjenama. Oni znaju da će ih te promjene, ako se sada njima ne pozabavimo, koštati pravo bogatstvo u budućnosti. Zato i sami žele kvalitetno zakonodavstvo – oni ne žele odbaciti zakone već ih nastoje, kao i britanska vlada, učiniti boljima.   

Da li je Velika Britanija, kao začetnica projekta smanjivanja birokratskih prepreka, već uspjela izvesti tu ideju u druge zemlje?
Pokušavali smo unijeti slična pravila i u EU, zahtijevali smo analizu prije donošenja novih zakona, da prvo vidimo koliko će nas njihova primjena stajati. Međutim, Europskoj se komisiji nije svidio takav prijedlog, što je donekle bilo za očekivati – naš bi sustav neke u Bruxellesu, koji se bave birokracijom, ostavio bez posla. 

Sudjeluje li britanska strana u Akcijskom planu potpredsjednice Vlade RH Martine Dalić?
Želimo razmijeniti iskustva i bolje se upoznati s njezinim planom, možda uvidimo nešto što mi dosad nismo odradili. Bilo bi nam drago i da potpredsjednica prouči naša iskustva, ali mi nismo tu kako bi predložili hrvatskoj strani da jednostavno preuzme naš plan. Želimo biti korisni koliko god možemo i izložiti naš ekonomski model koji biznisima daje više fleksibilnosti i mijenja kulturu razmišljanja.

Nedavno je u Zagrebu održan gospodarski forum 'O ekonomiji doživljaja'. kakvi su odjeci, koliko je ljudi sudjelovalo? 
Više od 300 ljudi je došlo na forum, što je fantastičan uspjeh. To je bio početak novog ciklusa britansko – hrvatske suradnje, gdje obostrano učimo. Imali smo zanimljivu panel diskusiju i razmjenu ideja a atmosfera je bila odlična. Na forumu smo uvidjeli što sve možemo zajedno raditi u korist naših ekonomija. Drago nam je što su nam se pridružili i hrvatski ministri turizma i kulture, komentari su vrlo pozitivni i nastavit ćemo raditi zajedno. Mislim da je priča o ekonomiji doživljaja naročito zanimljiva za razvoj turizma u Slavoniji. Ogromna je prilika više od pola milijuna britanskih turista koliko ih godišnje posjeti Hrvatsku. Drago mi je što ih je lani bilo 20 posto više, a ove godine očekujemo još 20 posto više dolazaka, što je fantastično. Možda nismo najbrojniji turisti u Hrvatskoj, ali zato najviše trošimo.    

Puno britanskih umirovljenika odlazi živjeti u Španjolsku. Zna li se možda koliko britanskih umirovljenika živi u Hrvatskoj? Hoće li im Brexit poremetiti planove?
Naše ih veleposlanstvo ne registrira, tako da ne znamo koliko britanskih umirovljenika živi u Hrvatskoj. Ono što  znamo je da im Brexit neće promijeniti situaciju. Moja premijerka želi da se svi eventualni problemi vezani uz britanski izlazak iz EU  riješe na najbrži i najjednostavniji mogući način. Uvjeren sam da Britanci nastanjeni u Hrvatskoj, kao i Hrvati koji žive u Velikoj Britaniji, zbog toga ne moraju brinuti.

Brexit će pogurati investicije u Hrvatsku

Trgovinska razmjena između dviju zemalja nije osobita, Britanija je pri dnu ljestvice od 20 glavnih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera. Sprema li se tu neki zaokret i kako će na sve utjecati Brexit?
Iskreno, u ovom je trenutku ta razmjena zbilja slaba, iznosi tek nešto više od 400 milijuna eura godišnje. Puno stranaca želi investirati u Hrvatsku, ne vidim zašto to ne bi činili i Britanci. Mislim da je upravo Brexit velika mogućnost da se stanje popravi, jer pregovori sada više ne idu preko EU, nego izravno između Zagreba i Londona. Kad je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović nedavno bila u Londonu, pokazalo se da se toliko toga bilateralno može napraviti. Briselska mašina uzimala nam je toliko puno energije, dok smo svi bili u EU naši su se predstavnici susretali samo na marginama sastanaka. Nakon Brexita imat ćemo izravnu komunikaciju, bez Bruxellesa. Po tom sam pitanju vrlo optimističan. Prije ulaska Hrvatske u EU imali smo odlične odnose, sada kad mi odlazimo nema razloga da ne ostanu takvi. Sigurno će biti drugačije, ali mislim da to drugačije znači da će biti bolje. Dio moje misije u Hrvatskoj je i povećanje robne razmjene, i to u oba pravca. Želim u Britaniji promovirati Hrvatsku kao investicijsku destinaciju. Nastojim privući pozornost britanskih investitora, govorim im da ovdje imaju dobre mogućnosti, izvrsno obrazovane radnike – naročito u IT sektoru – a po inovativnosti su u rangu britanskih stručnjaka. Naravno, kao i posvuda i ovdje ima problema, a jedan od njih su birokratske zapreke o čijem smanjivanju ćemo pričati na konferenciji u petak.