Građevinska industrija danas čini veliku štetu za okoliš, no promjene stižu. Prema podacima Europske komisije, zgrade u EU odgovorne su za približno 36 posto emisija CO2 povezanih s energijom, a građevinska industrija prema nekim istraživanjima zaslužna je za oko 23 posto ukupnog zagađenja zraka i 40 posto zagađenja pitke vode. Europska unija nizom mjera radi na tome kako bi smanjila silne negativne učinke građevinskog materijala, ali i sektora u cjelini.
Tranzicija prema održivoj proizvodnji građevinskih materijala u Hrvatskoj usmjerena je na smanjenje emisija CO2 kroz usklađivanje s europskim zakonodavstvom i implementaciju novih regulativa. Jedna od ključnih promjena je izmijenjena Uredba (EU) 2024/3110.
Važnost DGNB sustava
“Ova uredba ne samo da harmonizira tehnička svojstva građevinskih proizvoda unutar Europske unije, već uvodi i obvezu transparentnog deklariranja okolišnih svojstava proizvoda. Ključni element je analiza okolišne održivosti proizvoda tijekom njegova životnog ciklusa, uključujući emisije ugljikovog dioksida i utjecaj na prirodne resurse”, kazao je Dean Smolar, direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.
Smolar: Iako dekarbonizacija može povećati inicijalne troškove materijala i energije, dugoročno može donijeti ekonomsku stabilnost.
Smolar ističe kako će uvođenje te obveze proizvođače potaknuti na ulaganje u održivije tehnologije i optimizaciju proizvodnih procesa kako bi smanjili ugljični otisak svojih proizvoda. Od proizvođača se sada zahtijeva ulaganje u inovacije, optimizaciju proizvodnih procesa i veće korištenje recikliranih i niskougljičnih sirovina. Ključno je i prilagoditi izvore energije u proizvodnji jer će se time smanjiti ugljični otisak građevinskih materijala.
Za Hrvatsku, brzina ove tranzicije ovisit će o dostupnosti financijskih potpora te industrijskoj spremnosti za implementaciju novih standarda i potražnji na tržištu, vjeruje Smolar. Trenutno, konkretna potražnja za niskougljičnim materijalima postoji uglavnom u projektima certificiranim prema DGNB sustavu, no s postrožavanjem regulative i rastućom sviješću o održivosti, očekuje se širenje interesa i izvan tih projekata.
DGNB sustav (Deutsche Gesellschaft für Nachhaltiges Bauen) je međunarodno priznat sustav za ocjenu održivosti izgrađenog okoliša, razvijen 2009. godine. U listopadu 2021. godine, Hrvatski savjet za zelenu gradnju postao je nacionalni partner DGNB sustava, čime je sustav postao ključni alat za ocjenu održivosti izgrađenog okoliša u Hrvatskoj. Osim što DGNB sustav doprinosi održivosti zgrada, on se koristi i za planiranje, projektiranje i izgradnju održivih objekata koji će odigrati ključnu ulogu u postizanju europskih klimatskih ciljeva.
Energetska neučinkovitost zgrada u Hrvatskoj veliki je izazov na putu prema dekarbonizaciji građevinskog sektora. Prema analizama, većina stambenog fonda u Hrvatskoj izgrađena je prije uvođenja suvremenih energetskih standarda, zbog čega mnoge zgrade troše veliku količinu energije i zahtijevaju temeljitu obnovu. No, sama obnova ovojnice zgrade nije dovoljna za postizanje ciljeva smanjenja emisija CO2. Ključno je dekarbonizirati energetski sektor koji podrazumijeva prelazak na obnovljive izvore energije i elektrifikaciju sustava grijanja.
U sektoru građevinskih materijala, upravljanje cijenama zamjenskih sirovina i goriva bit će izazov zbog ovisnosti Europe o uvozu resursa što dovodi do nesigurnosti u opskrbnim lancima i oscilacijama cijena, objašnjava Smolar. Iako zamjena klasičnih sirovina recikliranim materijalima ili biogorivima može smanjiti ovisnost o vanjskim tržištima, dostupnost i cijene tih materijala još nisu na razini koja omogućava široku primjenu u industriji.
“Industrija građevinskih materijala morat će pronaći ravnotežu između osiguranja dugoročne stabilnosti opskrbe i prilagodbe novim regulatornim zahtjevima održivosti i niskih emisija”, naglašava Smolar. Povećanje upotrebe održivih materijala i niskougljičnih tehnologija u građevinskoj industriji bit će povezano s povećanjem troškova proizvodnje, no dugoročno donosi ekonomske prednosti.
Integracija ekoloških kriterija, poput procjene cjelokupnog ugljičnog otiska, već u ranoj fazi projektiranja može optimizirati korištenje materijala i energije, što smanjuje ukupne troškove tijekom životnog ciklusa zgrade. Smolar objašnjava: “Iako dekarbonizacija može povećati inicijalne troškove materijala i energije, dugoročno može donijeti ekonomsku stabilnost.
Korištenjem materijala s nižim GWP-om (Global Warming Potential) i lokalnih sirovina smanjuje se izloženost nestabilnosti globalnih tržišta i geopolitičkim rizicima. Također, energetski učinkoviti materijali i obnovljivi izvori energije mogu značajno smanjiti troškove grijanja, hlađenja i održavanja tijekom životnog vijeka zgrade. Prilagodba građevinskog sektora europskim klimatskim ciljevima nije samo regulatorni zahtjev, već i prilika za dugoročnu ekonomsku stabilnost i konkurentnost domaće industrije građevinskih materijala”.
Zeleniji cement
Dio domaćeg tržišta već je krenuo u ekološki osviještene projekte, tako hrvatska grupacija NEXE proizvodi cement neutralnije i uz manje ugljikovog dioksida. Direktor NEXE-a Josip Ergović kazao je kako su očekivani efekti realizacije tog projekta uvođenje nove tehnologije u cilju održive i troškovno učinkovite CO2 neutralne proizvodnje cementa, te potencijal za razvoj prvog hrvatskog CCS sustava čime će se omogućiti razvoj čvorišta za transport i skladištenje (Croatia GT CCS) u Hrvatskoj. CCS se odnosi se na uspostavu infrastrukture za hvatanje, transport i skladištenje CO2.
Hrvatska se suočava s izazovima u tranziciji prema održivoj građevinskoj industriji, ali s pravim zakonodavstvom, potporama i inovacijama može ostvariti ciljeve smanjenja emisija CO2. Sustavi poput DGNB i novi propisi EU-a ključni su alati za postizanje održivosti. Iako su početni troškovi viši, dugoročne ekonomske koristi, smanjenje troškova energije, stabilnost opskrbe i smanjenje ugljičnog otiska donose značajnu korist, čineći ovu tranziciju neizbježnom i nužnom za budući razvoj.
