U doba digitalne revolucije za savršeno funkcioniranje društva potrebno je ujediniti sve regionalne točke, pa se tako danas osim s konceptom pametnih gradova, sve češće susrećemo i s pojmom pametnih sela. Osovina razvoja je ista – na digitalizaciji i novim sustavima temeljiti globalni razvoj. U Hrvatskoj je Zagrebačka županija predvodnica tog koncepta, a da ruralni prostor nisu samo sela i što može biti, pokušao je definirati njen župan Stjepan Kožić na konferenciji Pametna sela – probudimo Hrvatsku – primjer Zagrebačka županija. “Ruralni prostor obuhvaća i manje gradove. Danas sela i ruralni prostori žele biti privlačniji za život, a da ljude zadržimo na selu i ruralnom prostoru potrebno ga je informatizirati. Mladi trebaju osnovna obilježja grada, čak i kad je riječ o selu, a kvaliteta života starijima korištenjem novih tehnologija može porasti”, rekao je Kožić. Pametna sela koncept su 21. stoljeća koji mora naći mjesto i na razini financijera projekata, a iako se sredstva za poljoprivredu smanjuju, zastupnici iz Europskog parlamenta najavljuju borbu za proračun koji može izravno utjecati i na razvoj digitalnih sela.

“Udvostručuju se sredstva za velike istraživačke projekte i to odlazi u vodeće države. Ovakav proračun u nepovoljniji položaj stavlja takve države članice i nećemo dopustiti da prođe”, kaže eurozastupnica Ivana Maletić. Državna tajnica u Ministarstvu poljoprivrede Marija Vučković ističe da hrvatsko selo ne može rasti u izolaciji i treba biti dio regionalnog razvoja. “Samo jačanjem veza na vertikalnoj razini i međunarodnoj suradnji možemo postići ciljeve ruralnog razvoja. U brojnim projektima na području ove županije može se primijetiti udio za nove tehnologije u poljoprivredi. Naša ruralna područja trebaju nove poslove i prijateljsku klimu za poduzetništvo”, rekla je Vučković, složivši se da je neophodno razviti poslovne modele privlačne za ostanak mladih ljudi u ruralnom prostoru. Prof. Josip Juračak s Agronomskog fakulteta u Zagrebu govorio je o lokalnom razvoju i perspektivama. “U gospodarski življim područjima razvoj treba bazirati na konceptima poput jačanja središnjih službi, razvoja digitalnog poduzetništva i očuvanju tradicije. S druge strane slabo naseljena i nerazvijena naselja treba prometno povezati, stvoriti zaposlenost, obučavati u korištenju novih tehnologija”, poručuje Juračak. Mladen Vedriš, prof. s Pravnog fakulteta u Zagrebu, za sustavan razvoj predlaže i empirijska istraživanja, gdje bi statistički podaci pokazivali smjer trenutačnog i buduće korake digitalnih inovacija za pametna sela.