Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

‘Ustraje li se na programu i cijeni, svi će seljaci silom u grad’

Autor: Božica Babić
17. lipanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Gospodarski program s rokom od pola stoljeća i trostruka isklična cijena ne smiju biti kriteriji za zakup, iz igre izbacuju obiteljska gospodarstva, kažu u HPK

Neka ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina otvori karte i jasno kaže je li doista cilj ove Vlade da u svakom selu ostane samo jedan, možda dva velika poljoprivrednika, dok će ostalih 300-500 biti prisiljeno traktorima iseliti u Zagreb ili drugi urbani prostor u potrazi za egzistencijom, prozvalo je vodstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) resornoga ministra upozoravajući ga da će novi zakon o poljoprivrednom zemljištu, bude li prihvaćen u predloženom okviru, uzrokovati snažnu depopulaciju ruralnih prostora.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Pogodovanje velikima
Zakonodavac je, naime, gospodarski program i pripravnost plaćanja trostruke cijene u odnosu na iskličnu postavio kao glavne uvjete za zakup državnoga poljoprivrednog zemljišta. Time je i prije objave natječaja iz nadmetanja izbacio obiteljska gospodarstva, izravno pogodujući velikim tvrtkama, ustvrdio je predsjednik HPK-a Matija Brlošić. Zakon ne sadrži ni kriterije za bodovanje programa ni cjenik, njih ministar donosi naknadno, što, prema mišljenju čelnika Komore, otvara prostor za mnoge dvojbe i moguća pogodovanja. Više od 50 hektara danas obrađuje 2700 tvrtki koje ukupno drže 38 posto svih oranica, dok 60.000 gospodarstava raspolaže površinama velikim između tri i 50 ha. Stoga su ministru nedugo nakon što je preuzeo resor i najavio izradu zakona, kažu u Komori, predložili neka svu neraspoređenu državnu zemlju dade u zakup toj velikoj skupini koja danas nema dovoljno oranica, a s novim bi hektarima ojačala svoju konkurentnost. Ponuditi gospodarski program koji će biti održiv idućih 50 godina, koliko će trajati zakup državnoga zemljišta, iz današnje je perspektive nemoguć zadatak, ocjenjuju u Komori. Teško je složiti ekonomske parametre no, još su veća nepoznanica moguće klimatske promjene, upozoravaju Jakovinu. Mljekari su, podsjećaju, kapitalna ulaganja u nove farme 2006.-2007. projicirali na 10 godina, no neočekivana recesija bacila ih je na koljena i prije isteka polovice roka. Podržavaju uvođenje poreza na neobrađeno zemljište u privatnom vlasništvu, ali upozoravaju da zakon ne smije dati apsolutnu ovlast Agenciji za poljoprivredno zemljište. Vlasnik mora samostalno odlučivati hoće li zemlju izravno prodati ili dati u zakup. Tek ako ne može sam naći (za)kupca, u obvezi je hektare prepustiti Agenciji, smatraju u Komori.

Neka ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina otvori karte i jasno kaže je li doista cilj ove Vlade da u svakom selu ostane samo jedan, možda dva velika poljoprivrednika, dok će ostalih 300-500 biti prisiljeno traktorima iseliti u Zagreb ili drugi urbani prostor u potrazi za egzistencijom, prozvalo je vodstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) resornoga ministra upozoravajući ga da će novi zakon o poljoprivrednom zemljištu, bude li prihvaćen u predloženom okviru, uzrokovati snažnu depopulaciju ruralnih prostora.

Pogodovanje velikima
Zakonodavac je, naime, gospodarski program i pripravnost plaćanja trostruke cijene u odnosu na iskličnu postavio kao glavne uvjete za zakup državnoga poljoprivrednog zemljišta. Time je i prije objave natječaja iz nadmetanja izbacio obiteljska gospodarstva, izravno pogodujući velikim tvrtkama, ustvrdio je predsjednik HPK-a Matija Brlošić. Zakon ne sadrži ni kriterije za bodovanje programa ni cjenik, njih ministar donosi naknadno, što, prema mišljenju čelnika Komore, otvara prostor za mnoge dvojbe i moguća pogodovanja. Više od 50 hektara danas obrađuje 2700 tvrtki koje ukupno drže 38 posto svih oranica, dok 60.000 gospodarstava raspolaže površinama velikim između tri i 50 ha. Stoga su ministru nedugo nakon što je preuzeo resor i najavio izradu zakona, kažu u Komori, predložili neka svu neraspoređenu državnu zemlju dade u zakup toj velikoj skupini koja danas nema dovoljno oranica, a s novim bi hektarima ojačala svoju konkurentnost. Ponuditi gospodarski program koji će biti održiv idućih 50 godina, koliko će trajati zakup državnoga zemljišta, iz današnje je perspektive nemoguć zadatak, ocjenjuju u Komori. Teško je složiti ekonomske parametre no, još su veća nepoznanica moguće klimatske promjene, upozoravaju Jakovinu. Mljekari su, podsjećaju, kapitalna ulaganja u nove farme 2006.-2007. projicirali na 10 godina, no neočekivana recesija bacila ih je na koljena i prije isteka polovice roka. Podržavaju uvođenje poreza na neobrađeno zemljište u privatnom vlasništvu, ali upozoravaju da zakon ne smije dati apsolutnu ovlast Agenciji za poljoprivredno zemljište. Vlasnik mora samostalno odlučivati hoće li zemlju izravno prodati ili dati u zakup. Tek ako ne može sam naći (za)kupca, u obvezi je hektare prepustiti Agenciji, smatraju u Komori.

Sporno i povjerenstvo
Ministru su, ističu, poslali 15 amandmana na novi zakon i traže pisano očitovanje hoće li prihvatiti njihove prijedloge. Jakovini zamjeraju što povjerenstvo koje priprema zakon ima 26 članova, među kojima je samo jedan predstavnik HPK, dok se svi ostali, navodno, nikada nisu bavili zemljišnom problematikom. Ne prihvate li se njihovi amandmani, napustit će povjerenstvo.

Prozvani Jakovina ustraje:

Gospodarski program temelj novoga zakona
“Gospodarski program ostaje temelj novoga zakona, bodovat će se ulaganja, profitabilnost proizvodnje, novo zapošljavanje”, kaže ministar Jakovina. Dodaje kako se “neće, naravno, inzistirati na detaljima vezanim uz provedbu u 49. godini, ali prednost će, primjerice, imati onaj tko poveže biljnu i stočarsku proizvodnju. Agencija će, tvrdi ministar, biti servis poljoprivrednicima, s primarnom obvezom okrupnjavanja parcela.

Autor: Božica Babić
17. lipanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close