Proračun se puni kako je planirano, i ovih dana ponavlja prvi čovjek Ministarstva financija Slavko Linić. Iz Ministarstva financija su pak rekli da je s krajem kolovoza deficit državnog proračuna, uključujući lipanjsku sanaciju zdravstva bio ispod 13 milijardi.

Priznaju da je PDV opet (kao i u srpnju) pao u odnosu na isti lanjski mjesec, ali ministar je uoči jučerašnje sjednice Vlade manjak prihoda od PDV-a pripisao ulasku u EU i odgođenoj naplati tog poreza pri uvozu iz zemalja EU, koji je bio i predviđen. Još nije digao ruke od ostvarenja planiranog deficita jer on je "tvrd igrač", a "sve je u prihodima". Već polugodišnji podaci o izvršenju proračuna, međutim, nisu baš bili na tragu deficita 2013. ispod 10 milijardi (već u lipnju je probijen za 1,2 milijarde), a još manje su to s istekom kolovoza. Posljednji javni podaci o proračunu i dalje su oni za lipanj, a svježiji se daju na kapaljku pa je teško dijeliti ministrov optimizam. Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, nakon što su ukupni prihodi proračuna u srpnju u odnosu na isti lanjski mjesec bili oko 12 posto manji, i u kolovozu bili slabiji nego lani, i to desetak posto, što znači gotovo milijardu kuna.

U najvećoj mjeri kolovoski pad odražava još jedan mjesec slabijeg prihoda od PDV-a. Nakon gotovo petinu ili oko 800 milijuna kuna manjeg utrška od PDV-a u srpnju u odnosu na isti mjesec 2012., u kolovozu je PDV-žetva bila za nešto više od petine slabija. Kako je to ipak vrijeme špice turističke sezone, kolovoz je obično jedan od najizdašnijih mjeseci u godini u pogledu PDV-a, no ove godine je ispao više nalik siječanjskom koji je obično "najtanji". Dok se u lanjskom kolovozu ubralo više od 3,8 milijardi kuna PDV-a, prošli mjesec u proračun ga se, prema neslužbenim saznanjima, slilo manje od tri milijarde, odnosno oko 2,9 milijardi. Nema sumnje da je manjak PDV-a nemalim dijelom objašnjiv odgođenom naplatom pri uvozu iz EU. No, to nikako nije i potpuno objašnjenje jer spomenuti efekt pomaka naplate u Ministarstvu financija procjenjuju na približno mjesec i pol pomaka i "nešto više od milijardu kuna".

Ako bi se i cijeli iznos prošlomjesečnog "manjka" prihoda od PDV-a pripisao tom efektu, nameće se pitanje gdje su efekti fiskalizacije. Imajući na umu učinke uvođenja fiskalnih blagajni na povećanje iskazanih prometa (samo u ugostiteljstvu i trgovini u pola godine porast za sedam milijardi, a ukupno 13 milijardi), negativan utjecaj dinamike oporezivanja uvoza iz EU na tempo priljeva PDV-a time se trebao neutralizirati za solidan iznos. Osim što i posljednji objavljeni podaci o rastu trgovine na malo u srpnju sugeriraju da amortizirajuće djelovanje u odnosu na učinak odgođenih naplata PDV-a, treba imati na umu i utjecaj više razine cijena na izdašnost PDV-a.

Sve u svemu, ma koliko se to nerado priznaje, očigledno je da na sliku PDV-a u proračunu uvelike utječe snižena stopa za ugostiteljstvo i turizam. Ma koliko se to nerado priznaje, razmjeri zahtjeva za povratima pretporeza očito su takvi da ih ni sav trud poreznika ne uspijeva nadomjestiti.Konačno, uz kolovoski pad prihoda za milijardu kuna i tvrdnje o deficitu koji je zadržan ispod 13 milijardi, nameće se i pitanje koji su rashodi izostali. Odgovora zasad nema.

U zdravstvu gusto

Bez rebalansa zdravstvo u problemima

Zdravstveni sustav mogao bi se krajem rujna naći u problemima ne napravi li rebalans proračuna. Kako doznajemo, tri milijarde kuna ljetos odobrene za sanaciju zdravstva plaćeno je iz proračuna, a ne kredita; 3 milijarde kuna unaprijed je povučeno iz riznice s pozicije lijekova na recept (1,7 milijardi kuna) i novca za pecijalističko-konzilijardnu zdravstvenu zaštitu (1,3 mlrd.). Drugim riječima, bez rebalansa, nakon 25. rujna pa do kraja godine na tim pozcijama više neće biti novca za lijekove i SKZZ-u. (A. Šantek)