Najnoviji statistički podaci o hrvatskoj robnoj razmjeni s drugim zemljama ukazuju na usporavanje pada izvoza izazvanog epidemijom koronavirusa.

U prvih devet mjeseci u odnosu na lanjski rezultat izvoz je, prema preliminarnim procjenama Državnog zavoda za statistiku, skliznuo za 6,2 posto gledano u eurima, a izvezeno je roba u vrijednosti od 10,6 milijardi eura. Taj pad još je i veći promatra li se promet u kunama, ispod 5 posto. Najveći godišnji pad zabilježen je u proljeće, kada je za prvih pet mjeseci vrijednost izvoza u eurima bila manja za 9,5%, a uz blag oporavak u lipnju, u srpnju su ponovno pale vrijednosti poslova na vanjskim tržištima, pa je za prvih sedam mjeseci izvedba bila slabija za 8,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Primjetno je i da su proteklih mjeseci prve procjene koje daju državni statističari u pravilu čak i nešto pesimističnije nego nešto što kasnije pokažu detaljnije obrađeni podaci za isto razdoblje. Tako je i s podacima za prvih osam mjeseci, za koje su prvi podaci upućivali na pad za 7,9%, dok je prema sada prezentiranim detaljnijim brojkama pad iznosio 7,6% ili u brojkama popravio se za 27 milijuna eura, na 9,26 milijardi.

Od početka korona krize rijetki sektor koji se može smatrati pozitivnim kad je izvoz posrijedi je hrvatska poljoprivreda. Nakon snažnog pada u 2017., koji je potrajao i najveći dio 2018., lani je poljoprivreda zabilježila solidan rast izvoza, a ove ga godine nastavlja i to s povećanjem većim od 15 posto.

Poljoprivrednici su u osam mjeseci izvezli svojih osnovnih proizvoda u vrijednosti 505 milijuna eura. S druge strane, prehrambena industrija zadržala se s prodajom na stranim tržištima na otprilike istoj razini kao lani, s prodanih 783 milijuna eura proizvoda, što je tek neznatno manje nego lani. No, ukupno gledajući, prerađivačka industrija zaostaje za rezultatom iz istog usporednog razdoblja iz prošle godine za oko 11 posto. Pri tom su samo četiri djelatnosti unutar prerađivačke industrije podigle izvoz – proizvodnja tekstila (0,9%), papira i proizvoda od papira (4,4%), električne opreme (1%), te računala, elektroničkih i optičkih proizvoda (0,6%). Među najvećim izvoznim gubitašima su proizvodnja strojeva, motornih vozila, brodogradnja, pa i farmaceutska industrija, koja, pak, rast prodaje bilježi na domaćem tržištu. Usporavanje pada vrijednosti izvoza analitičari, naravno, s oprezom komentiraju jer zbog neizvjesnosti oko zaustavljanja epidemije i time početka naznaka oporavka gospodarstava, prvenstveno u EU na koje smo najviše i oslonjeni, nezahvalno je procjenjivati i kada će se nazirati i početak oporavka izvoza.

Čelni ljudi Udruženja Hrvatski izvoznici Darinko Bago i Marijana Ivanov ističu kako bi pad izvoza u prvih osam mjeseci bio znatno veći da nije bilo snažnog rasta u djelatnosti rudarstva i vađenja, čiji je izvozni rezultat od gotovo 349 milijuna eura čak sedam puta veći nego u istom lanjskom razdoblju.

Pritom, napominju, Hrvatska relativno malo sudjeluje u stvaranju dodane vrijednosti, jer je isto “popraćeno prodajom tuđeg izvoza, izvozom vlastitih sirovina i prodajama po tržišno nepovoljnim cijenama”. Riječ je, naime, o relativno novoj izvoznoj niši koju je od potkraj prošle godine, nakon odluke o zatvaranju Inine sisačke rafinerije, otvorilo upućivanje sirove nafte u preradu u Molovu rafineriju u Mađarsku, a što je ujedno i tu zemlju podiglo na ljestvici najvažnijih hrvatskih izvoznih tržišta, na petu poziciju, i stavilo među izuzetke s pozitivnim ostvarenim izvoznim rezultatom u ovoj godini. Izvoz u Italiju manji je za više od 18, a Njemačku više od 8 posto, Sloveniju 7,8 posto, dok je u BiH ostvaren pad čak za 21,4 posto.

Bago i Ivanov ističu kako su najpogođenije upravo izvozne aktivnosti prerađivačke industrije u segmentu sudjelovanja u europskim proizvodnim lancima u Njemačkoj, Italiji i Sloveniji, kao našim najvažnijim tržištima, a što napominju podrazumijeva i da se recesijska kretanja i pad izvoza tih gospodarstava izravno odražava na proizvodne aktivnosti i zaposlenost u Hrvatskoj.

Iva Tomić, glavna ekonomistica HUP-a, u novoobjavljenim podacima ipak iščitava znakove otpornosti i izdržljivosti hrvatskog izvoznog sektora, a posebice misleći na pojedine djelatnosti u prerađivačkoj proizvodnji, poput papirne industrije i proizvodnje električne opreme.

“I u situaciji najvećeg zabilježenog gospodarskog pada od 15,1% u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na isto razdoblje prethodne, ostvarili smo pad izvoza roba od tek nešto iznad 10 posto, dok je pad izvoza usluga, ponajviše zbog turizma, premašio 65 posto. To nam sve govori da je proizvodni sektor itekako bitan za hrvatsko gospodarstvo, te ga u ovoj situaciji treba dodatno poduprijeti kako bi bio motor oporavka i u nadolazećem razdoblju”, ističe Iva Tomić, ukazujući da je, osim mjera skraćivanja radnog vremena zbog privremenog pada poslovanja u nekim djelatnostima prerađivačke industrije, važno osigurati i premošćivanje problema nelikvidnosti, odnosno veću dostupnost obrtnih sredstava putem HBOR-a i poslovnih banaka.

Iz Hrvatskih izvoznika ukazuju i kako je pad uvoza izraženiji, objašnjavajući da se osim na potrošnju stanovništva recesija odražava i na potražnju za uvoznim inputima, s tim da napominju da su podaci o 12-postotnom padu uvoza od siječnja do kolovoza znatno više pod utjecajem proljetnog lockdowna. A bez obzira na razmjer korona pandemije, dodaju, druga polovica godine popravila je izvoznu statistiku. Procjenjuju da će se, bez obzira na trenutnu epidemiološku situaciju gospodarstva slika svjetske trgovine u narednoj godini poboljšati. Treba voditi računa, kažu Bago i Ivanov, da će razvijene ekonomije u narednim godinama ekspandirati po prosječno vrlo niskim stopama rasta, dok rastuća tržišta neće ostvarivati znatno veće stope rasta kroz narednih pet godina. No, unatoč rastućem protekcionizmu, čelnici Hrvatskih izvoznika zaključuju da izvoz na brzorastuća tržišta dobiva na važnosti.