Ocjena je to predsjednika Udruge putničkih agencija pri HGK i predsjednika uprave turističke kompanije Uniline Borisa Žgombe, koji dodaje da informacije o smanjenom bukingu u ovo doba godine dobiva po gotovo svim 'kanalima' i od brojnih domaćih i stranih partnera s kojima radi.

"Došlo je do smanjenja inozemne potražnje, što se moglo vidjeti već i u lanjskoj ljetnoj špici kada je bilo praznih kapaciteta. Tada je već bilo jasno da dinamična hiperpotražnja koju smo imali od 2016. do 2018. neće trajati zauvijek. Siguran sam da su mnogi u hrvatskom turističkom sektoru toga svjesni i rade na prilagodbi, a koji nisu bolje da što prije postanu ako se žele baviti turizmom", ističe Žgomba za Hinu.

Manja trenutna potražnja, primjerice i za domaće i strane putničke agencije te touroperatore, znači i da će morati investirati u dodatne marketinške i promotivne aktivnosti kako bi popunili programe i to praktički odmah, jer oni u Hrvatskoj odrađuju oko 70 posto ukupnog pred i posezonskog turističkog prometa, o čemu uvelike ovise i njihovi ukupni godišnji poslovni rezultati. 

"Selektivno gledajući po segmentima turizma, i neki su hotelski kapaciteti za sada slabije popunjeni na razini cijele 2019., s time da je zaostatak dosadašnjeg bukinga kod hotela u odnosu na isto vrijeme lani manji nego što je to u privatnom smještaju i kampovima. No, važno je reći i da sve to nije još razlog za paniku, jer vrijeme intenzivnijeg bukiranja iz inozemstva tek dolazi, ali vrlo je vjerojatno da će ove godine biti izraženijeg 'last minutea' i trebat će se 'izboriti' za svakog gosta", kaže Žgomba.

Ističe da se takvi trendovi ne odnose samo na Hrvatsku, nego i na brojne druge destinacije u svijetu.

Uzroke vidi u povećanju ponude konkurentnih kapaciteta na Mediteranu, njihovim intenzivnijim marketinškim naporima praćenim značajnijim cjenovnim pogodnostima te dijelom i u najavama recesije u nekim europskim zemljama, pa se iz Europe potražnja za kratkim i dužim odmorima više preusmjerava na druge destinacije poput Turske, Grčke, na sjeverno afričke zemlje te prema vlastitim zemljama.

Zbog svega toga Žgomba smatra da je za ovu godinu potrebno učiniti više i po pitanju turističke promocije na nacionalnoj razini, te dobrim ocjenjuje što je HTZ nedavno za 10 milijuna kuna povećao iznose za marketinške i PR aktivnosti na 16 tržišta, jer, kako kaže, "nije vrijeme za čekanje nego za promptne akcije".

Važnim drži i ciljane kampanje putem društvenih mreža i svih ostalih kanala i komunikacijskih platformi i to za sva razdoblja turističke godine, a smatra da treba nastaviti i s otvaranjem redovitih i charter zrakoplovnih linija te uvoditi druge kombinirane mjere.

Nije rješenje snižavanje cijena nego adekvatan omjer vrijednosti za novac

Što se tiče same dinamike prodaje, koja kao i cijene ovise o politici svakog pojedinog subjekta, Žgomba smatra da s cijenama treba biti pažljiv, ali da nije rješenje njihovo snižavanje, nego kakvu vrijednost dajemo za novac i imamo li za to uopće kupce.

"To smatram ključnim, a ne da domaći turizam gledamo isključivo kroz prizmu cijena, koja je samo jedan od faktora konkurentnosti. Turisti u Hrvatsku ne dolaze samo zbog niskih ili visokih cijena, nego zbog toga dobivaju li adekvatnu vrijednost za svoj novac i uvjeren sam da smo tu globalno itekako konkurentni", poručuje Žgomba.

Kaže da će vrijeme koje dolazi pokazati koliko je bilo opravdano ili ne povećanje cijena u hrvatskom turizmu na 'krilima' hiperpotražnje.

Stoga očekuje da bi u dogledno vrijeme moglo doći do izvjesnih cjenovnih korekcija na niže kod dijela određenih ponuditelja koji su iskočili izvan tržišno prihvatljivih okvira, a poručuje i da je u turizmu iznimno važno razumijevanje, red i veća usklađenost u destinacijskom promišljanju i djelovanju, kao i da je krajnje vrijeme za smanjenje stope PDV-a u turizmu na razinu konkurentnih mediteranskih destinacija te za adekvatno reguliranje posebnog postupka oporezivanja turističkih agencija, što ih i dalje stavlja u neravnopravan troškovni položaj na tržištu.