Iako od danas svojim hidroavionima povezuju tri nove destinacije, Rijeku, Zadar i Rab, a nedavno su se u mrežu uključili Vela Luka na Korčuli te gradska luka Split kao jedna od najvažnijih destinacija, u European Coastal Airlinesu (ECA) nisu zadovoljni dinamikom širenja biznisa u Hrvatskoj.
Nije im jasno zbog čega destinancije tako sporo prihvaćaju projekt koji im donosi bolju prometnu povezanost, rast turizma i gospodarstva, nova zapošljavanja. Pregovori se vode mjesecima, nerijetko bez konkretnih rezultata, propisi se tumače različito, a investitor je i dalje daleko od isplativosti projekta. "Projekt je razvučen, odvija se preekstenzivno i presporo. Investitori su nezadovoljni rezultatima i dinamikom provedbe projekta koji je tek na 25 posto realizacije do pune mreže, kako bi se došlo do komericijalne isplativosti projekta. Odlično je što smo konačno uspjeli pokrenuti letove iz gradske luke u Splitu, što nam je polazište za brojne otoke, no nove destinancije sporo se otvaraju, unatoč dugotrajnim pregovorima lučke kapetanije otežu s raspisivanjem natječaja za koncesije, što nam nije jasno", kaže za Poslovni dnevnik Željko Sljepčević, zamjenik direktora ECA-e.
18tisuća
putnika dosad su prevezli hidroavioni ECA
Zadar je jedan od primjera u kojem se do optimalnog rješenja nije došlo ni dvije godine od početka pregovora o morskoj lokaciji na kojoj će sigurno moći slijetati hidroavioni. Stoga će od sutra, umjesto iz gradske luke, hidroavioni polijetati iz zračne luke Zemunik, što bi trebalo biti tek privremeno rješenje. Ranije je problem bio što su u gradsku luku pristajali trajekti, no s otvaranjem nove trajektne luke Gaženice nema zapreka za otvaranje pristaništa za hidroavione, smatra Sljepčević.
"Nama je pristajanje u Gaženici loše rješenje jer naši putnici nemaju automobil i smisao jest da ih dovedemo što bliže gradu. Nije nam jasno zašto se to ne može dogovoriti sa Zadrom ni nakon desetak sastanaka na kojima smo dobili obećanja. Iako smatramo da u šibenskom zaljevu ima mnogo potencijalnih dobrih lokacija, u lučkoj kapetaniji zabrinuti su zbog sigurnosti slijetanja i dosad nismo uspjeli postići dogovor", ističe Sljepčević. ECA trenutno ima sedam pristaništa na moru, što je cilj svake destinacije zbog dostupnosti i cijene usluge. Uz Resnik u kojem je baza tu su Jelsa, Rab, Pula, Split, Lastovo i Vela Luka, a na kopnu lete iz zračnih luka Rijeka, Mali Lošinj te od danas i zračne luke Zadar.
Kako je nedavno u medijima istaknuo vlasnik tvrtke Klaus Dieter Martin, u planu su još brojne destinancije koje će povezati kopno s otocima i otke međusobno, Opatija, Zadar i Rijeka (prostanište na moru), Vis, Korčula, Mljet, Mali Lošinj, Dubrovnik, Šibenik, Ancona, Ravenna, Venecija. Martin je u razgovoru za Forbes istaknuo da povrat investicije očekuje 2018. godine, s ciljem prijevoza 380 tisuća putnika godišnje, što je znatno više od 18 tisuća putnika, koliko je ECA dosad prevezla u Hrvatskoj. Najviše optimizma trenutačno imaju za suradnju s Pulom i Rijekom, koje su najavile izmjenu prostornih planova, a podršku imaju i na Malom Lošinju za pristanište u luci. Dosad je ECA u Hrvatskoj uložila 25 milijuna eura, a u iduće dvije godine plan je ulaganje od po 20 milijuna.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Vama nije jasno? E ako nije vama onda meni jest.
Konkretno slučaj za kojega ja znam jest isprepletenost lokalnih ‘buđa’/šerifa/nasilnika koji drže brodice za prijevoz putnika s kopna na otoke. Pribojali su se da će ostati bez posla ili da će morati smanjivati cijene (i ne zarađivati milijune nego samo stotine tisuća kn po sezoni) pa su prijetili gradskim čelnicima da odugovlače projekt jer su im ugrožene egzistencije.
Znate, taj Klaus je u Njemačkoj, dok ovaj Mate i Šime žive tu cijelu godinu zajedno sa gradonačelnicima i njihovom djecom. Naravno da lokana uprava ide prije na ruku Mati i Šimi a kontra investitoru.
Nadam se da vam je sada malo jasnije.
Ah, i usput, valjda vam je i jasno da zahvaljujući ovakvim ljudima ostajemo u kamenom dobu. Zamislite da se poslušalo konjušare kada su se uvodili prvi automobili; ‘pa mi ćemo ostati bez posla..!’ i slične baljezgarije.
Nije mi jasno gdje su oni ulozili 25milijuna eura? U tri polovna prastara aviona i par pontona? Svima je jasno da je ovaj projekt promasaj plus pokusava dobiti nase drzavne subvencije. I tko ce po zimi letjeti sa hidroavionom kad puse jugo ili bura.
Uključite se u raspravu