Hoće li otpad u Hrvatskoj ikad postati resurs, pitanje je koje za sobom povlači smjer budućnosti gospodarenja otpadom kojeg želimo implementirati u našoj zemlji. Jedna je to i od ključnih tema koju su u intervjuu 1 na 1 u sklopu konferencije Poslovnog dnevnika “Waste Management: Novi početak” u zagrebačkom hotelu International pročešljali direktor Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen i glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević.

Cilj konferencije bio je, među ostalim, okupiti stručnjake za gospodarenje otpadom iz Hrvatske i svijeta kako bi se umrežili, razmijenili iskustva i kreirali najbolju praksu, a naglasak je bio na transferu znanja i vještina.

Prelog, Čakovec i – Osijek

Direktor Fonda Luka Balen osvrnuo se prvenstveno na izvješće o komunalnom otpadu za 2023. godinu kojeg je nedavno objavilo Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Ono, naime, pokazuje da je u posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj ostvaren značajan napredak u području gospodarenja otpadom.

“Ne treba zaboraviti da je u tom razdoblju osigurano gotovo pola milijarde eura, što iz nacionalnih, što iz europskih sredstava, a taj je iznos usmjeren, među ostalim, prema sanaciji gotovo 220 divljih odlagališta te izgradnji infrastrukture u smislu centara za gospodarenje otpadom. Konkretno, četiri su već izgrađena, još toliko ih je u fazi izgradnje, a za tri se ishodi potrebna dokumentacija. Ono što građani najviše osjete jest da smo osigurali milijun i pol kontejnera za smeće, a upravo to su oni oni mali kotačići koji daju širu sliku u poboljšanju gospodarenja otpadom koji se itekako osjeti. U čitavom je procesu ključna edukacija. Stoga je važno sazivati ovakve konferencije”, poručio je direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Balen je dometnuo i kako se u posljednjih osam godina, na nacionalnoj razini, stopa odvojenog prikupljanja otpada povećala za 24 posto, a reciklaža za 21 posto. Spuštanjem na lokalnu razinu, vrlo je lako uočiti i istaknuti primjere dobre prakse među općinama i gradovima, istaknuto je tijekom rasprave. “Kontinuirano prednjače Prelog, Čakovec, Koprivnica i Virovitica, a od velikih gradova svojim se naporima za zeleniju budućnost u portfelju gospodarenja otpadom ističe Osijek”. Kao izazov se pak, dometnuo je Vladimir Nišević, nameće usklađivanje situacije u priobalnom dijelu zemlje gdje turistička sezona nameće specifične izazove za čelnike lokalnih zajednica. Tijekom sezone bilježi se porast količine smeća od čak deset posto.

“Ipak, treba istaknuti pozitivne primjere koji razvijaju strategije u tom smjeru, pa tako neke otočke općine i gradovi, poput paške Novalje, rade na harmonizaciji sustava. Ideja iza zakonodavnog okvira na razini čitave države jest da lokalne zajednice vlastitim menadžmentom doprinose stabilizaciji postojećih izazova u tom smislu i da to shvate kao neku komparativnu prednost u turizmu, jer moramo biti svjesni da gospodarenje otpadom nije puka priča koja stoji sama za sebe, već da je to resurs. Želimo zaokružen sustav, a krajnji je cilj, naravno, poboljšanje kvalitete života naših građana i zaštita okoliša”, kazao je Balen.

Ja sam za, ali…

Iako sredstva i zakonodavne smjernice postoje, nametnulo se pitanje sindroma od kojeg, ustvrdio je Nišević, hrvatsko društvo neizmjerno pati.

“Ja sam za, ali ne u mom dvorištu”, rečenica je koja se, složio se i direktor Fonda, nerijetko može čuti u svakodnevici.

“Zatvaranje određenih odlagališta povlačilo je pitanje izgradnje centara za gospodarenje otpadom, za što su osigurana sredstva iz operativnog fonda koherentnosti i kohezije. S druge strane, imali smo situaciju da neke jedinice lokalne samouprave jednostavno nisu htjele takva rješenja uz zbrinjavanje otpada iz drugih gradova i općina, unatoč tome što će dobiti sredstva i što mogu ostvariti dodatni prihod kada bi zaprimali ‘tuđe’ smeće. Mogu navesti primjer dobre prakse gdje smo kao Fond sufinancirali projektnu dokumentaciju za prvu energanu centra gospodarenja otpadom Šibenik Bikarac, s gotovo tri milijuna eura. Cilj je, kroz specifične procese, sačuvati toplinsku i električnu energiju za tamošnju poslovnu zonu. To je primjer kružnog gospodarenja koja je krenula s lokalne inicijative. Stav je Fonda da integralna energetska uporaba nije u koliziji, već se one međusobno mogu jako dobro upotpunjavati”, zaključio je Luka Balen.