Gotovo svaka priča o domaćoj industriji hrane i pića počinje konstatacijom kako prehrambeni sektor ima strateški značaj za nacionalno gospodarstvo. Taj atribut lani je dodatno potencirala kriza Agrokora. Osim kroz izravan učinak na BDP, zaposlenost i izvoz, uz tu industriju posebno se ističe važnost tzv. multiplikativnih efekata. Naime, poraste li potražnja za proizvodima prehrambene industrije za milijun kuna ukupni BDP raste za 1,96 milijuna i moguće je zaposliti dodatno dvije osobe, izračunali su svojedobno Goran Buturac i Maruška Vizek sa zagrebačkog Ekonomskog instituta.

Godinu i pol nakon što se Agrokor zaljuljao, a država intervenirala donošenjem Lex Agrokora koji je omogućio ulijevanje dodatne likvidnosti za stabilizaciju novčanih tokova i poslovanja, može se reći da je prehrambena industrija solidno prebrodila taj tektonski potres. Njegov pečat ostao je manje vidljiv na obujmu proizvodnje. Ona je zadržala rastući predznak. No, istodobno je rast izvoza nakon preklanjskih +15 posto lani posustao (-0,9%), a mnoge su kompanije razvodnile i investicijske aktivnosti. Osim što neke od najjačih proizvodnih kompanija s nizom prepoznatljivih brendova hrane i pića posluju pod okriljem Agrokora, on je i važan distribucijski kanal za većinu naših prehrambenih kompanija. I to ne samo kroz domaću, već i regionalnu prodajnu mrežu – dakle, izvoz.

Prehrambena industrije lani je povećala proizvodnju solidnih pet posto tj. brže od ukupne prerađivačke industrije (2% rasta) u kojoj participira petinu. Isto vrijedi i za rast u prvom polugodištu ove godine (5 prema 2 posto). Naravno, dio proizvođača dobavljača/vjerovnika Agrokora pritom je pretrpio nemale gubitke i poremećaje likvidnosti, nagrizanje dobiti ili odgađanje investicija. Usto, broj zaposlenih prehrambena je industrija lani smanjila tri posto (na 38.608), što je, doduše, rezultiralo porastom produktivnosti.

Pored toga, zaposlenima su blago povećane i plaće. Neke od većih prehrambenih kompanija s velikom izloženošću koncernu situacija je natjerala na ubrzane planove restrukturiranja, a od većih tek je Granolio završio u predstečaju. Jedno od obilježja te industrije je i da je vodeća desetorka mahom u domaćem vlasništvu (osim Dukata), ali ni većim vlasničkim preslagivanjima još ipak ne svjedočimo. Naravno, ako se na stvaranje novog Agrokora s financijskim vjerovnicima kao glavnim dioničarima ne gleda kao na “pravu” vlasničku transformaciju njegovih operativnih kompanija.

Budući da su glavni vlasnici u novoj holding strukturi najavili da će prodaje pojedinih kompanija na red doći za koju godinu. S obzirom na njihov velik udio u prehrambenom sektoru to će značiti i bitno preslagivanje karata u njemu. Iz drugih velikih prehrambenih kompanija takvih najava nema, iako takvi raspleti ne bi bili iznenađenje. Kako bilo, među rijetkim preuzimanjima u novije vrijeme bilo je ono Pan-Peka u pekarskom biznisu, dok je npr. Franck prodao tek tvornicu čipsa.

Potresi likvidnosti, ali i prebacivanje fokusa s prihoda na profitabilnost u prvom redu su ostavili traga na padu prihoda prehrambenim kompanija iz sustava Agrokora, ali i dijela drugih proizvođača hrane jače oslonjenih na prodajne kanale tog koncerna. Jamnici d.d. prihodi su pali sa 1,5 na 1,4 mlrd. kuna, dok je na razini grupe zabilježila nevelik pad konsolidiranih prihoda od samo 3,4 posto, ostvarivši gotovo 2,6 mlrd. kuna ukupnog prihoda. Nekonsolidirani prihodi Leda pali su za 230 milijuna, na 1,07 milijardi, dok su na razini Ledo grupe pali oko četiri posto ili stotinjak milijuna, na 2,1 milijardu.

Belju su se prihodi stanjili sa 1,64 na 1,46 milijardi, a PIK Vrbovec je zbog proljetne likvidnosne “rupe” na kraju 2017. ostao oko 320 milijuna ili 15-ak posto kraći nego godinu prije, ostvarivši ukupno 1,84 milijarde kuna prihoda. Istodobno, financijska izvješća nekolicine najvećih proizvođača hrane, a svi oni mahom usko surađuju s koncernom, pokazuju da su i u lanjskim okolnostima povećale prihode. Vodeća Vindija ostvarila ih je u iznosu 2,7 milijarde kuna, što je porast od gotovo devet posto. Iskazala je i više od 25 mil. kuna neto dobiti, odnosno dvije trećine više nego godinu prije.

Koka je pak kao jedna od stožernih članica Grupe Vindija ostvarila 1,3 mlrd kuna prihoda ili 60-ak milijuna više nego 2016. Godinu je završila s tri posto manje zaposlenih, ali je za troškove zaposlenih izdvojila gotovo pet posto više. Nedavnim otvorenjem nove farme u Brodskom Stupniku, Grupa Vindija na čelu s Dragutinom Drkom započela je investicijski ciklus vrijedan 7,7 milijuna eura koji će omogućiti 16-postotno povećanje primarne proizvodnje robne marke Vindon. “Jedina hrvatska multinacionalna prehrambena kompanija s uredima u 25 zemalja svijeta i proizvodima u više od 60 zemalja na gotovo svim kontinentima”, rado podcrtavaju u Podravki. Kompanija je lani ostvarila 6-postotni rast prihoda, na 2,2 mlrd. kuna. Kako je na razini Grupe Podravka važan dio i farmaceutski biznis, ukupni konsolidirani prihodi premašili 4,2 mlrd. kuna.

Pod utjecajem troška otpremnina i opcija koprivnički prehrambeni div lani je iskazao znatno nižu dobit nego godinu prije, pa se čelnik Podravke Marin Pucar u prvoj polovici ove godine, osim rastom prihoda, pohvalio i rekordnim operativnim rezultatom. Polugodišnja neto dobit Podravke d.d. premašila je 103 milijuna nasuprot lanjskih manje od deset. Dukatu je i prošla i ova godina obilježena povećanjem prihoda, i to sa 1,6 na 1,8 milijardi kuna (Grupa s nepunih 3,4 na 3,7 mlrd.). Pritom je iskazao nižu operativnu i neto dobit, ali i znatan porast investicija, za 11 milijuna, na oko 38 (Grupa na više od sto milijuna). Uz nedavnu najavu povećanja otkupnih cijena mlijeka čelnik Dukata Alen Fontana najavio i 50 milijuna kuna ulaganja u razvoj primarne proizvodnje mlijeka na svom otkupnom području, kao i dodatnih pet milijuna nepovratnih sredstava potpore stočarima za nabavku junica.

Dio kluba najvećih je i vrgoračka Mesna industrija Braća Pivac, odnosno Grupa Pivac koju čine još dvije mesno-prerađivačke tvrtke – karlovački PPK i čakovečka Vajda. S više od 2000 zaposlenih i 270 vlastitih maloprodajnih objekata u Hrvatskoj, sve tri lani su imale rast prihoda, na ukupno 2,5 milijarde kuna. Rast prodaje bilježe i na tržištu EU. Ivica Pivac, predsjednik Uprave MI Braća Pivac kaže kako “kontinuirano rade na razvoju proizvoda i unapređenju tehnoloških procesa spajajući stoljetnu hrvatsku tradiciju proizvodnje hrane sa zahtjevima suvremenog tržišta”. Ta grupacija trenutno je i jedan od većih investitora u sektoru. U karlovačkom pogonu lani je dovršena investicija vrijedna 95 milijuna kuna, a u Gospodarskoj zoni Ravča kod Vrgorca započeto je ulaganje od 10 milijuna eura u izgradnju najveće pršutane u Hrvatskoj (i šire).

Usto, u čakovečkom pogonu ove su godine započeli investiciju od 50 mil. kuna u dogradnju i modernizaciju, uz plan da je završe do kraja godine. To ulaganje je, kaže Pivac, nužan preduvjet povećanja kooperantskog uzgoja svinja. Nakon što im je broj u prvih godinu nakon povećan s 40 na 100 tisuća, iduće godine cilj je doći do 200 tisuća tovljenika godišnje. Pivci su, usto, ne mali dioničari Kraša, još jedne perjanice prehrambene industrije.

U 2017. Kraš je zadržao prihode na razini 867 milijuna, s tim da je Grupa Kraš zabilježivši blagi rast dosegnula 1,03 mlrd. kuna, i to uz osjetan porast neto dobiti. Doduše, pritom su izdaci za investicije u odnosu na godinu prije smanjeni. Franck je u proteklih godinu dana često apostrofiran u pogledu izloženosti Agrokoru. No, pokretanjem intenzivnog financijskog i operativnog restrukturiranja lani su, kažu, uspjeli stabilizirati poslovanje i brzo se prilagoditi situaciji izazvanoj krizom u Agrokoru. Ove godine u posebnom im je fokusu operativno restrukturiranje s ciljem povećanja profitabilnosti i unapređenja procesa.

“Početkom svibnja realizirali smo projekt uvođenja sustava SAP u koji je uloženo 4,7 milijuna kuna. Time se jača okvir za bolju kontrolu poslovnih procesa i unaprjeđenje konkurentnosti na regionalnom tržištu te daljnji održiv razvoj”, objašnjava frontmen Francka Ivan Artuković. U izvozu i lani i ove godine bilježe “odlične prodajne rezultate na najvažnijim tržištima, a 2017. Franck grupa povećala je prihode 3,2%, uz 5,7% rasta izvoza koji joj čini četvrtinu prodaje”. Dodaje kako puno ulažu u distribuciju i marketinške aktivnosti u BiH, kao i u Makedoniji i Kosovu te na tržištima Srbije i Crne Gore, gdje također vide značajan potencijal. Kod izvoza se posebice uzdaju u HoReCa kanal, a cilj im je do 2020. veći promet izvan Hrvatske od današnjeg u Hrvatskoj.

U klubu milijardera Jamnica i Zg pivovara

Na vrata kuca i Coca-Cola Hrvatska

Industrija pića prema parametrima veličine i značaja znatno je manja nego Hrana. No, uz Jamnicu, i Zagrebačka pivovara je već nekoliko godina po prihodima dio kluba milijardera, a tik do njega s prošlom je godinom stigla i Coca-Cola Hrvatska. Za dobre prodajne rezultate pivarskog lidera u 2017. (rast prihoda od 7%, na oko 1,1 mlrd. kuna) njegov predsjednik Uprave Marko Njavro kaže da su “zaslužne vremenske prilike i dobra turistička sezona, dok su interni poslovni procesi omogućili su da se taj uspjeh odrazi i na cjelokupni rezultat”. S oko 46 posto udjela uvjerljivi su tržišni lider, ali planiraju daljnji rast. Uz razvoj prepoznatljivih brendova zato su za 2018. zacrtali snažan ulazak u segment tzv. zanatskog ili craft piva koje u Hrvatskoj drži oko 1% tržišta, a na razvijenim tržištima ti postoci prelaze 10 posto, a idu čak do 20. Veoma brzo pokrenut će, kaže, i proizvodnju Vukovarskog piva, zahvaljujući oko 10 mil. kuna vrijednoj akviziciji Vukovarske pivovare. Poput mnogih poslodavaca, i u ZAPI-ju naglašavaju izazov manjka usko kvalificirane radne snage, od vozača do sezonskih radnika. Ispunjenje planova o daljnjem rastu poslovanja razlog je više da se nastavi sa strategijom vodećeg poslodavca jer to, kažu, ipak olakšava privlačenje motiviranih i kvalitetnih zaposlenika.