Djelatnost zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi je u ovim koronavirusom prouzročenim kriznim vremenima izuzetno osjetljivo područje jer se radi o skrbi za izrazito ranjive kategorije građana – stari i nemoćni, psihički bolesne odrasle osobe, djeca s poteškoćama smještena u domovima socijalne skrbi te zdravstvena njega i fizikalna terapija koja se provodi u kući pacijenta.

Kako ističu u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) – Udruzi zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrb, to su područja koja zahtijevaju osobni pristup prema svakom od korisnika.

Drastične promjene

“Kriza u kojoj se nalazimo velik je zdravstveni, socijalni i gospodarski izazov. Morali smo se brzo prilagoditi novonastaloj situaciji kako bismo s osobitom pažnjom zbrinuli sve korisnike i njihove obitelji i sačuvali radna mjesta, a istovremeno poštujući sve preporuke nadležnih. I u jednoj i u drugoj djelatnosti došlo je do drastičnih promjena.

Provođenje zdravstvene njege i fizikalne terapije u kući pacijenta znači da sestra ili fizioterapeut ulazi u dom pacijenta, među njegovu obitelj. Radi se o osjetljivoj populaciji (gerijatrijski pacijenti, kronični pacijenti, terapija nakon moždanog ili srčanog udara, operacije) koja uslugu treba odmah”, kaže nam Pavo Ćorluka, predsjednik ove HUP Udruge.

Dodaje da su preporuke koje nadležni daju bile usmjerene isključivo na hitna stanja uz pojačani oprez što je dovelo do smanjenja odobrenja za fizikalnu terapiju i zdravstvenu njegu u kući, a samim tim nemogućnosti postizanja limita koji imaju ugovoren s HZZO-om te dovodi u pitanje i zdravlje pacijenata koji uslugu nisu dobili, ali i plaće medicinskih sestara u tom sustavu.

“Kod terenskog rada tu je i problem javnog prijevoza koji je ograničen, ali i s potrebnom zaštitnom opremom”, požalio se Ćorluka.

I opskrba je problem

Kod pružanje socijalne skrbi, navode u HUP-u, prvenstveno se promijenilo u krizi jer su morali provesti sve mjere predostrožnosti kako COVID 19 ne bi ušao u dom.

“Skrbimo o starim i nemoćnima za koje ovaj virus može imati fatalne posljedice. Stoga uz sve redovne aktivnosti koje se u domu provode morali smo otkazati sve posjete, pojačati skrb, osobito je važno osigurati dodatnu psihosocijalnu podršku, pripremiti sobe za izolacije, provesti kretanje domom tako da se kontakti minimaliziraju kako bismo zaštitili naše korisnike. Uz to smo suočeni i s neizvjesnosti oko nabave svih potrebnih prehrambenih proizvoda da bi se zadovoljili nutricionistički zahtjevi
Sve to zahtijevalo je dodatna ulaganja i neplanirane troškove”, ističe Pavo Ćorluka.

Procjenjuje da djelatnost socijalne skrbi trenutno bilježi pad od 15%, zdravstvena njega u kući 30% dok je fizikalna terapija u kući pala za 70%, a očekuje se i daljnji pad. No, iako im je pao opseg posla, a posljedično i prihodi, u socijalnoj skrbi, kažu u HUP-u, za sada nema otkaza i nitko nije na čekanju.

U djelatnosti zdravstvene njege radi 70% zaposlenih dok 30% koristi godišnji odmor, u fizikalnoj je postotak obrnuti 70% je na godišnjem odmoru a samo 30% radi ili je u pripravnosti.

“Uz sve mjere opreza koje poduzimamo, i ako ne dođe do nepredviđenih situacija, probijanje COVID-19, a što se dogodilo u županijskom domu socijalne skrbi u Splitu, problema oko redovite opskrbe hranom, plaćanje smještaja, i sl., usluge zdravstvene njege u kući možemo pružati još maksimalno dva mjeseca, a fizikalne terapija maksimalno mjesec dana”, kaže Ćorluka.

Traže vaučere

Od Vlade prvenstveno sada očekuju financijsku pomoć za očuvanje radnih mjesta te pomoć kod nabavke zaštitne opreme za djelatnike. “Već duže govorimo o subvencijama plaćanja smještaja (tzv. vaučerima) za slučaj kada korisnici sami ne mogu platiti trošak smještaja. Zdravstvena njega u kući i fizikalna terapija mora biti “produžena ruka bolnice“, kako bi se bolnice rasteretile i ostale slobodne za oboljele od COVID-19.

Mogućnost dobivanja resursa za zaštitnu opremu i sredstva iz donacija za siguran rad naših djelatnika. Nakon prolaska krize, izuzetno je važno smanjenje fiskalnih davanja poduzetnika u razdoblju od minimalno jedne godine.

Sada smo svjedoci kako je moguće puno poslovanja prebaciti online, bez hodanja po šalterima, bilo bi dobro i olakšavajuće poduzetnicima kada bi se isto i zadržalo i nakon krize”, zaključuje Pavo Ćorluka, predsjednik HUP Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi.