“Točno je, predložit ćemo uskoro povećanje praga ulaska u sustav PDV-a s 40.000 na 50.000 eura jer smatramo da je to dobra mjera i da će pomoći poduzetnicima koji su blizu praga da se na taj način i administrativno rasterete”, poručio je Primorac odgovarajući na pitanje Darija Hrebaka (HSLS). 

Primorac je naglasio kako je porezno rasterećenje kontinuirana ambicija HDZ-ovih vlada od 2016. do danas. 

“Naš gospodarski rast od 2021. iznosio je prosječno 7,6 posto, javni dug smanjen je iz 2020. s 86,1 na 60 posto ove godine, deficit je na primjerenim razinama i pokazalo se da smo znali odabrati prave mjere kako bismo rasteretili gospodarstvo, što su priznale i kreditne agencije. To je doista impresivan iskorak u vrlo kratkom vremenu”, ocijenio je. Primorac. Kazao je i da su od 2016. rasteretili gospodarstvo i ekonomiju za dvije milijarde eura. 

Habijan: Ova je Vlada poduzela čitav niz zakonodavnih prijedloga s ciljem zaštite žrtve

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, potaknut pitanjem stranačke kolegice Vesne Bedeković, osvrnuo se na poduzeto u zaštiti žena od nasilja.

“Izričem javnu osudu bilo kakve vrste nasilja, osobito nasilja nad ženama i u obitelji. Ova je Vlada poduzela i donijela čitav niz zakonodavnih prijedloga koji su imali za cilj zaštititi žrtvu, da se nasilnika strože kazni i koliko je moguće u većoj mjeri isključi iz društva”, kazao je ministar.

Podsjetio je da je u Kazneni zakon uvedeno novo kazneno djelo femicida – teškog ubojstva žene, koje ne zastarijeva, a propisane kazne su od 10 godina do dugotrajnog zatvora.

Tu je, kaže, i niz drugih kaznenih djela i strože kazne, pa kod silovanja više nije moguće izreći mjeru rada za opće dobro, dok se djelo spolnog uznemiravanja progoni, ne više po prekršajnom, nego po Kaznenom zakonu.

Glavina: Možemo biti više nego zadovoljni sezonom

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina zadovoljan je turističkom sezonom. “Mislim da možemo biti više nego zadovoljni, brojke su nam gotovo pa idealne, imamo povećanje dolazaka i noćenja cijele godine, a što se tiče glavnog dijela ljetne sezone, tu smo ostvarili nešto bolje rezultate nego prošle godine”, rekao je. 

No, upozorio je na nužnost balansa između kvalitete života stanovnika turističkih destinacija i turizma. 

“Novom strategijom i Zakonom smo vrlo jasno definirali smjer cjelogodišnjeg turizma, koji traži balans između kvalitete života lokalnog stanovništva i turizma, Ne smijemo se ni u jednom trenutku dovesti u situaciju kao što vidimo drugdje da lokalno stanovništvo izlazi na ulice i izražava nezadovoljstvo”, istaknuo je i dodao da “već sada imamo problem s određenom popunjenosti kapaciteta, poglavito u kategoriji domaćinstva”.

“U odnosu na 2023. smo stavili 67.000 novih kreveta, a od 2019. imamo ih 170.000 više, kojih su nam 40 posto praznih u srcu sezone”, naveo je. 

Butković o prometnom kolapsu u Splitsko-dalmatinskoj županiji i tunelu Učka

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković kazao je, govoreći o prometnom kolapsu koji svakodnevno utječe na živote stanovnika Splitsko-dalmatinske županije, da će sljedećih 10-ak godina obilježiti gradnja prometne infrastrukture.

Kazao je da se probija tunel Kozjak, krenulo je probijanje novog izlaza s autocesti, radi se na proširenjima kako bi se rasteretio ulazak u Split.

“Tu je i multimodalna platforma Solin-Split-Omiš za koju smo prvu dionicu pustili u promet, maksimalno ćemo ubrzati realizaciju tog projekta. Cesta Zagvozd-Imotski je uvrštena u TEN-T mrežu, gotova je studija utjecaja na okoliš te bi u 2025. pokušali krenuti s natječajem gradnje ceste”, odgovorio je Butković zastupniku DP-a Ivici Kukavici. 

IDS-ovu Daliboru Pausu, koji je tražio ukidanje tunelarine kroz tunel Učku za građane Istre i Primorsko-goranske županije, poručio je kako vidi da se polako priprema za lokalne izbore. “Ako su Krčki most, Pelješki most i tunel Sveti Ilija besplatni, tada mora biti i tunel Učka”, rekao je Paus. 

Ministar je kazao kako se tunel Učka ne naplaćuje već je dio zatvorenog sustava naplate koji se primjenjuje na Hrvatskim autocestama. “Čitavo ovo vrijeme izgradnje, a obveze koncesionara su oko milijardu eura i taj kredit treba vratiti, nije podizao cijenu cestarine, nego su uveli i popuste za domaće stanovništvo. Krčki i Pelješki mosta nisu dijelovi autoceste”, rekao je.