Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) jedna je od državnih institucija koje su politici u pravilu jako važne, ali kojima se vladajući savez Domoljubne koalicije i Mosta još nije stigao ozbiljnije pozabaviti. Nakon što je sastav Nadzornog odbora HBOR-a izmijenjen samo u dijelu koji se s promjenom vlasti mijenja po ministarskom ključu, za prošli četvrtak bila je najavljena sjednica NO-a, ali je u međuvremenu ipak prebačena za ovaj četvrtak. Osim rasprave o poslovanju HBOR-a, očekuje se da će se napokon inicirati i natječajni postupak za izbor novog vodsta te banke.

U Vladi vjeruju da će taj proces trajati ipak nešto kraće od uobičajenih pola godine (i više). Kandidata u svakom slučaju ne manjka. Štoviše, s obzirom na šarenu konstelaciju u vladajućem savezu, za čelno mjesto u HBOR-u vlada poprilična “gužva u šesnaestercu”. Među imenima koja trenutno slove za favorite je, primjerice, Tomislav Ćorić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta koji je svojedobno bio i u kombinacijama za ministarske funkcije. U igri je, navodno, i nekoliko imena iz bankarskog sektora, poput Brane Golubića i Tadije Vrdoljaka, dvojice nekadašnjih članova Uprave Hypo Alpe-Adria banke, te Ante Babića koji je bio u Upravi Štedbanke. Uz to, za potencijalnog kandidata slovi i Hrvoje Puljiz, financijaš koji kao menadžer u državno-privatnom fondu za gospodarsku suradnju, FGS-u Honestas, posljednjih godina surađuje s HBOR-om.

Kome će dopasti repozicioniranje HBOR-a, što nova Vlada, kao i njezine prethodnice, najavljuje kao plan, očito je još prerano govoriti. No, političari obično vole isticati da HBOR treba postati “prava razvojna banka”, “s profesionalnom upravom” i, naravno, “depolitizirana”. Koliko je to dosad bila, o tom potom, ali u tom smislu, a imajući u vidu da prema EU standardima i ESA2010 metodologij dug HBOR-a ulazi u izračun državnog duga, znakovito je da Europska komisija u svojim posljednjim izvješćima o Hrvatskoj ističe potrebu neovisne revizije kvalitete imovine HBOR-a.

Nedavna izjava ministra poduzetništva i obrta Darka Horvata ispala je, pak, zbunjujuća i u pogledu smjera repozisioniranja. On je, naime, najavio da bi se HBOR uskoro trebao “rekonstruirati” u državnu banku koja će poduzetnicima izravno davati kredite i time zapravo postati konkurencija komercijalnim bankama. “On više neće biti agencija u koju tek stižu papiri koji se onda nose u komercijalne banke na procjenu kvalificiranosti klijenta”, rekao je dodajući kako je za dvije ili tri godine moguće i spajanje s Hrvatskom poštanskom bankom. I u redovima Domoljubne koalicije njegove riječi pripisuju tek nespretnom izričaju. HBOR, kažu, ostaje razvojna banka koja posluje prema posebnim propisima i programima kreditiranja koji uključuju (i) subvencionirane kamatne stope.

Sve to, dodaju, ne isključuje intenciju da se više nego donedavno HBOR bavi aktivnostima izravnog kreditiranja. Slično vrijedi i za težnju da se izvori financiranja poduzetničkih projekata općenito više diverzificiraju, a s tim u vezi svakako je važno istaknuti važnu ulogu HBOR-a u aktiviranju novih financijskih instrumenata koji se financiraju sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. HBOR-u je, uz to, povjerena i uloga važnog partnera u okviru tzv. Junckerova plana ulaganja. “Kao i druge razvojne banke s javnim ovlastima, ekonomska je logika HBOR-a prevladati tržišne nedostatke zbog kojih bi moglo doći do manjeg obujma ulaganja nego što je gospodarski učinkovito”, ističu analitičari Komisije i u zadnjem izvješću podcrtavajući kkao je zadaća HBOR-a podupirati izvoz, financirati infrastrukturu i davati kredite malim i srednjim poduzećima (MSP).

Upravo vezano uz kreditnu podršku segmentu malih i srednji poduzeća i načinu prevladavanja nedostatka kapitala i kolaterala koji ih ograničavaju u pogledu dostupnosti i uvjeta financiranja razvoja, do izražaja dolaze koncepcijska lutanja. Središnja banka na čelu s guvernerom Borisom Vujčićem već dugo zagovara formiranje tzv. garancijske sheme koja bi bila naslonjena na HBOR, a uključivala bi i uspostavu garancijskog fonda koji bi se pak financirao sredstvima strukturnih fondova EU-a te Europske investicijske banke i njezina Europskog investicijskog fonda. Ideja tog modela je da se jamstvima dijelom pokriju rizici koje nose plasmani MSP-ovima s nedovoljno kapitala i kolaterala. Međutim, taj je model usput zapeo. U Vladi su, čini se, skloniji te prepreke rješavati kroz HBOR i HAMAG.

Kako bilo, i oko modela podrške poduzetništvu putem vlasničkih ulaganja FGS-ova za koja polovicu sredstava osigurava država upravo putem HBOR-a, mišljenja se prilično razilaze. Mnogi smatraju da oni nisu najsretnije ispunili svoju zadaću i da su trebali biti aktivniji i angažiraniji u podršci u prvom redu industriji i njezinim radnim mjestima. Ipak, i u ovogodišnjem proračunu za FGS-ove je predviđeno 300 milijuna kuna. Međutim, kad je posrijedi HBOR, većina stručnjaka smatra da je ključno da njegovo repozicioniranje bude ponajprije u smjeru financiranja izvoza i jačanja te njegove dimenzije. “Dosad je previše novca otišlo u projekte i poduzeća čiji su vlasnici podigli sebe i srušili druge”, kaže jedan ekonomist iz redova Domoljubne koalicije.