Bez većih troškova zdravstva, Hrvatska ima priliku do 2040. godine smanjiti opterećenje bolestima za 34 posto, smanjiti broj umrlih u tom periodu za 100.000, te dobiti čak 9 milijardi eura dodatnog godišnjeg BDP-a uslijed manje preranih smrti i boljeg zdravstvenog stanja stanovnika. Vrlo je realno da se to dogodi uz preslagivanje sustava, jačanje prevencije, digitalizaciju i jače korištenje podataka za donošenje odluka.

Deset boljih godina

Hrvatska bi time značajno skočila na ljestvicama pokazatelja kvalitete zdravstvene skrbi, gdje je danas pri dnu, tvrde analitičari konzultantske kuće McKinsey&Company koji su u utorak predstavili najnoviju analizu pod nazivom “Ostvarivanje zdravstvenog potencijala Hrvatske”.

Ovo je jedna u nizu njihovih sektorskih analiza kojih nedostaje na hrvatskom tržištu, te njihovo nastojanje da pridonesu zajednici, pojasnili su. “Slika kvalitete sustava zdravstva koju smo sad dobili ovom analizom na žalost je vrlo slična onoj koju sam napravio pred 18-tak godina, što je još jedan razlog zbog kojeg dajemo na raspolaganje naše spoznaje. Bitno nam je da budemo relevantni i spremni smo i voljni pomoći donositeljima odluka, te želimo potaknuti kritičku raspravu temeljenu na podacima koju su pokazali što se konkretno može učiniti bez povećanja budžeta”, istaknuo je Jurica Novak, managing partner za središnju Europu te član Vijeća McKinsey Global Institute.

McKinsey je ovu analizu u nastajanju predstavio u Ministarstvu zdravstva u lipnju, gdje su dobili i dio podataka potrebnih za njeno dovršenje. “Ministar Vili Beroš okupio je kabinet i pokazali su interes za naša rješenja, iako se radi o prijedlozima koji u dijelu i premašuju ovlasti samo jednog ministarstva, posebno kad se radi o prevenciji i smanjenju štetnih navika”, otkrio je Tomislav Brezinščak, jedan od koautora analize te direktor Adriatic regije i partner u McKinseyu. Studija koju je predstavio Marko Radenović, projektni menadžer, pokazala je primjerice da hitna pomoć u Zagrebu bez potrebe izlazi na teren u čak 78 posto slučajeva, da su liste čekanja za CT skoro četiri puta veće nego u svim zemljama Europe osim Slovenije, da je Hrvatska najlošija u Europi po pitanju smrtonosnih bolesti, dijabetesa, da imamo značajno manje dana života u dobrom zdravlju od drugih Europljana, uključujući Britance. Analiza je koristila podatke do 2019. godine, budući da se pandemija vodi kao incident koji bi iskrivio sliku sustava. “Hrvatska bi do 2040. godine, koristeći već postojeću tehnologiju i pristupe, mogla smanjiti teret bolesti za 34 posto što bi u prosjeku predstavljalo 27 dodatnih zdravih dana po osobi godišnje. To bi značilo da bi do 2040. godine bilo čak 100.000 manje smrtnih slučajeva uzrokovanih bolestima te da bi prosječna osoba od 65 godina mogla biti zdrava kao današnji 55-godišnjak”, naveo je Radenović.

Od toga, 31 posto moglo bi doći iz promjena u ponašanju te društvenih i okolišnih faktora poput smanjene konzumacije alkohola i duhana, zdravijih prehrambenih navika, vježbanja te čišćeg okoliša. Vodeći smo, naime, po pretilosti djece i odraslih, uz trend rasta, prednjačimo po visokom krvnom tlaku. Tri puta više hrvatskih građana ne bavi se nikakvom fizičkom aktivnošću u usporedbi s najaktivnijom državom iz skupine.

Velike količine šećera

Hrvatski građani također konzumiraju velike količine šećera i soli, Hrvatska se u promatranoj skupini država nalazi na 5. mjestu po broju kalorija iz dnevnog unosa šećera i zaslađivača. Zdravstvene intervencije u smislu korištenja preventivnih lijekova za srčane bolesti, moždane udare i dijabetes kao i preventivni lijekovi protiv infekcija te cijepljenja mogli bi pridonijeti s još 42 posto.

U nekim dijelovima zemlje poput dubrovačke i splitske regije stope cijepljenja djece ispod su razine koja je dovoljna za procijepljenost stanovništva, zbog čega tamo u današnje doba imamo eskalaciju hripavca ili ospica.