Bioplinska postrojenja potrebno je izuzeti iz Uredbe o Zakonu o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena električne energije, poručeno je s jučerašnje Skupštine Hrvatske udruge proizvođača bioplina (HUPB) koja se održala u Bjelovaru. Pojašnjava se da će jedino to omogućiti da 26 MW bioplinskih postrojenja nastavi proizvodnju.

Gorući problem
”U novu Uredbu o poticanju električne energije iz obnovljivih izvora potrebno je implementirati prethodno usuglašenu formulu, u članak 48., koja bioplinskim postrojenjima u okviru HROTE-a omogućuje financijski bonus neophodan za pozitivno poslovanje bioplinskih elektrana.

Isto tako, potrebno je donijeti Uredbu kojom će se postrojenjima, koja su bila prisiljena raskinuti svoje ugovore, omogućiti ponovno potpisivanje ugovora s HROTE-om uz otkupnu cijenu električne energije koja će se računati prema novoj metodologiji”, navode iz ove udruge.

Predsjednik HUPB-a Marijan Cenger/D. Špehar/PIXSELL

Predsjednik HUPB-a Marijan Cenger kazao je kako je gorući problem s kojim se suočavaju od kraja 2021. enormni porast cijena svih inputa. “Taj je problem eskalirao u jesen 2022. čime je poslovanje bioplinskih elektrana dovedeno do toga da je postalo neisplativo.

Stanje je alarmantno jer se svaki mjesec generiraju gubici u desecima tisuća eura i to nije održivo. Zbog toga su neka postrojenja ugašena, a neka su značajno smanjila proizvodnju”, istaknuo je Cenger. Problem s bioplinom je nastao kada je početkom ove godine na snagu stupila Uredba o Zakonu o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena električne energije kojoj je namjera do sredine godine ograničiti ekstrazaradu proizvođača električne energije koji nisu u sustavu poticaja HROTE-a na maksimalno 180 eura/MWh.

No, bioplinaše je u neisplativost gurnuo potez Ministarstva poljoprivrede koje je, kako bi riješilo skupoću mineralnih gnojiva i pomoglo stočarima, odredilo da će poticati poljoprivredne proizvođače da gnojevku i stajnjak, a koje su inače osnovna sirovina bioplinskim postrojenjima, bacaju na njive.

Poskupila sirovina
Ekološki prihvatljiva i zdravstveno sigurnija varijanta gnojiva je visokokvalitetni digestat, koji je proizvod bioplinskih postrojenja. Seljaci su do tada, za simboličnu naknadu troška prijevoza, gnojevku i stajnjak predavali bioplinašima.

No odjednom je to postalo skupa sirovina čija cijena je lani porasla na 100 kn/t. Ukalkulira li se tome i veći trošak prijevoza, te izuzetno poskupljenje energetskih kultura koje su dodatna sirovina, bioplinska postrojenja su izračunala da su im sirovine porasle 100%, a u minimalnom plusu bile bi s cijenom proizvodnje energije od 280 eura/MWh.

Proizvodnja biometana u Europi raste iz godine u godinu, a Europska udruga za bioplin (EBA) predviđa da Europa do 2030. može isporučiti 35 milijardi kubnih metara (bcm) biometana, kako stoji u planu REPowerEU. No EBA ide i korak dalje. Njihove analize pokazuju da ovaj sektor do 2050. može isporučiti mnogo više biometana i zadovoljiti čak 61% ukupne potrošnje plina u Europi.

Da bi Europa mogla proizvesti toliku količinu obnovljivog plina biometana, potrebno je sagraditi mnogo više bioplinskih postrojenja. Harmen Dekker, direktor EBA-e, poručuje kako u Europi trenutačno postoji oko 20.000 postrojenja za proizvodnju bioplina te da su ambicije Europske komisije o povećanju kapaciteta ostvariv izazov.

“Kako bismo dosegnuli predviđenih 35 bcm biometana, moramo izgraditi još 5000 bioplinskih elektrana. Činjenica da je Njemačka uspjela izgraditi 6000 elektrana u devet godina ohrabrujući je znak”, poručuje direktor EBA-e.