Novim ustrojem Vlade, Hrvatska neće dobiti samostalno ministarstvo za digitalizaciju, već je pronađeno hibridno rješenje. Ministarstvu pravosuđa i uprave dodan je naziv i digitalne transformacije, tako da će dosadašnji Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, na čijem je čelu bio Bernard Gršić, nakon osam godina prestati sa radom, a njegove poslove preuzet će ministarstvo.

Na njegovu čelu bit će Damir Habijan, koji je vrlo kratko vodio minstarstvo gospodarstva, a sada dobiva prošireno, za njega novo ministarstvo, punog naziva Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

S obzirom na to da je digitalizacija hrvatske javne uprave, prema mjerilima Europske unije, a u usporedbi s ostalim zemljama članicama na samom začelju ljestvice, takav ustroj mogao bi se pojasniti nastojanjem da se u tom dijelu digitalizacija ubrza.

Digitalna transformacija ne odnosi se ipak samo na javnu upravu već bi trebala obuhvatiti puno širi raspon djelovanja, posebice onaj koji se odnosi na privatni sektor, ali i obrazovanje, rad i infrastrukturu. I do sada su ti dijelovi bili rascjepkani po ministarstvima kojima primarno pripadaju, a glavna uloga koju je imao Središnji državni ured, zapravo je bila koordinacija tih procesa ka digitalnom i učinkovitom društvu. Upravo iz tog razloga, mnogi su zagovarali zasebno ministarstvo i potpredsjedničku poziciju tog ministra.

I danas, većina čelnika u privatnom sektoru, smatra da je, na razini države, potreban svojevrsni CEO, netko tko bi imao ovlasti da koordinira svim potrebnim postupcima i ‘natjera’ ministre da u svojim resorima odrade potrebne procese digitalizacije, od osnovnih preduvjeta, primjerice, digitalizacije podataka i unosa u digitalne baze, raspisivanja javnih natječaja u ICT domeni i suradnje.

Cjelokupni EU kaska
Je li dodavanje ovog posla, inače, zahtjevnom ministarstvu koje upravlja pravosuđem i upravom, pravi izbor? U ICT udruzi HUP-a, u kojoj vrlo marljivo godinama lobiraju i sudjeluju u oblikovanju digitalnih ciljeva na niz frontova, zasad su suzdržani.

“Kao HUP-ICT Udruga, teško nam je sada davati konkretne ocjene bez detaljnijeg programa i prijedloga preustroja Ministarstva. Pozdravljamo sve napore države usmjerene prema daljnjoj digitalizaciji državne uprave i digitalnoj transformaciji gospodarstva. Smatramo da je to ključni korak za unapređenje efikasnosti, transparentnosti i konkurentnosti Hrvatske na globalnom tržištu”, poručili su iz HUP-ICT-a.

Iz CISEx-a, Udruge neovisnih izvoznika softvera, koja ima novog predsjednika Ivana Bešića, suosnivača Sofascorea, smatraju da se krećemo u pravom smjeru.

“Dio u ministarstvu je već dobar korak u smjeru da IT dobije svoju zasluženu vertikalu. CISEx smatra da hrvatski IT može biti prepoznatljiv jednako kao turizam i sport koji su već godinama izrazito zastupljeni u Vladi”, kazao nam je Ivan Bešlić i dodao: “IT industrija se nevjerojatno brzo mijenja, stoga je potrebno da postoji jasno odgovorno tijelo koje može brzo donositi odluke i promovirati aktualnosti. Nažalost, cjelokupni EU kaska u digitalnom razvoju zbog čega su najveći digitalni produkti u vlasništvu zemalja izvan EU”.

Marko Rakar, konzultant i savjetnik na području informatičkih sustava puno je oštriji i kritičniji po pitanju promjena i smatra da je “ministarstvo za digitalnu transformaciju ili ministarstvo za digitalno društvo nešto što postoji u mnogim zemljama jer je ostatak svijeta odavno shvatio da učinkovita (poslovno i financijski) uprava može postojati samo i jedino ako je temeljito digitalizirana i digitalno transformirana.

Mi spektakularno kaskamo u tome i do sada smo kroz vladin ured (SDURDD) imali niz nesposobnih, kompromitiranih i politički odabranih kadrova koji su više vremena provodili razmišljajući kako proizvesti najskuplje moguće projekte koji će potom biti podijeljeni dvorskim dobavljačima, a puno manje su razmišljali o tome što ova zemlja doista treba i što je građanima i biznisu stvarno potrebno”, ocijenio je Rakar dosadašnje upravljanje digitalizacijom te dodao:

“Objektivno, mi smo i do sada imali prilike provoditi digitalnu transformaciju, ali smo u tome zakazali. Činjenica je da smo posložili brdo različitih digitalnih servisa koji su nepovezani, neujednačeni i većinom su dizajnirani da počivaju na antiknim tehnologijama i zastarjelim konceptima koje državi prodaju tvrtke poput APIS IT-a ili FINA-e.

Dakle, ostacima socijalističkih kombinata kojima je jedini cilj isporučivati preskupe usluge, koje su pritom jedva upotrebljive, koristeći antiknu tehnologiju. Ne očekujem da će se bilo što promijeniti na ovu temu”, kazao nam je Rakar.

Državni virtualni operator
Inače, osim uloge koordinatora za digitalizaciju koja je primarno bila u zadacima Državnog ureda, lani je uspostavljeno i Nacionalno vijeće za digitalnu transformaciju kojim predsjeda premijer. Zasad se dva puta sastalo, a prema riječima sudionika, to je najkorisniji institut za provedbu svih odluka i ciljeva Nacionalne strategije digitalne transformacije.

Budući da se Vijeće sastoji od predstavnika svih državnih i javnih tijela te stručnih udruženja iz sektora digitalnih tehnologija i predstavnika akademske zajednice, kako neslužbeno kažu sudionici, tamo se razgovara i polemizira bez posrednika, a ono što je najbitnije jest da premijer naposljetku direktnim naredbama i zahtjevima spram pojedinih dionika traži i konkretno izvršenje zadataka.

Vijeće bi se trebalo kvartalno okupljati i učestalost je jedina zamjerka dionika Vijeća, jer kažu, to je koordinacija s najviše moguće pozicije odlučivanja, stoga i najučinkovitija, te u praksi, vjeruju, novo ministarstvo će kao do sada i SDURDD kvalitetno pripremiti dnevni red. Inače, Vlada je predstavila i svoj program, a u njemu je i poglavlje pod nazivom Digitalizacija i zelena tranzicija industrije i poduzetništva kao jedan od prioriteta. U njemu između ostalog ističu:

“Ojačat će se Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost i još snažnije povezati s poduzetništvom kako bismo gospodarstvu omogućili sposobnost obrane od rastućih sigurnosnih prijetnji iz kibernetičkoga prostora.

Sufinancirat će se izgradnju najmodernije svjetlovodne pristupne komunikacijske infrastrukture u slabije naseljenim područjima za više od 200.000 dodatnih kućanstava diljem Hrvatske. Uspostavit će se Digitalni poštanski kovčežić, kojim ćemo građanima omogućiti jedinstven kanal primanja digitalne pošte. Nastavit će se poticati projekte istraživanja i razvoja novih digitalnih i ekoloških održivih proizvoda i usluga”.

Od noviteta ovog programa, zamjećujemo ciljeve uspostave jedinstvenog upravnog mjesta u više od 1000 poštanskih ureda dostupnih u 800 naseljenih mjesta, na kojima će se građanima omogućiti korištenje svih usluga države. A tu je i uspostava “mobilnog virtualnog operatora kritičnih komunikacija u državnom vlasništvu, kojim će se svim žurnim službama i onima koji sudjeluju u otklanjanju kriza, omogućiti moderna i u svim uvjetima dostupna podatkovna i glasovna komunikacija”.

Nadalje piše u programu Vlade… “Donijet će se Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije te olakšati i poticati razvoj usluga temeljenih na umjetnoj inteligenciji”.

Ivan Bešlić, čelnik CISEx-a, o tome kaže: “Smatram da se postavljeni ciljevi dosta općeniti, te ih je potrebno dodatno razraditi kroz razgovore s udrugama kao što su CISEx i HUP-ICT. Naše udruge imaju informacije direktno sa terena i vrlo brzo osjećaju promjene te mogu predlagati korake koji je potrebno napraviti da budemo brzi kao i naša konkurencija.

CISEx među svojim članicama ima tvrtke koje se bave sigurnosti, pa čak i tehnologijom koja se može koristiti u vojne svrhe. S obzirom na okolnosti u svijetu, ovo je segment koji se ne smije zanemariti. Od točaka koje nisu spomenute, a stoje kao ciljevi naše udruge su promocija Strategije pametne specijalizacije (S3) u kojoj je ICT dobio svoje zasluženo “mjesto-vertikalu” – proizvodni IT kao strateška industrija u zemlji. Te nastavak ratifikacije sporazuma o ukidanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om”.

FINA primjerenija zadatku
Kada se pak radi o programu Vlade Marko Rakar ističe: “Program digitalne transformacije Vlade, kako to sada piše, uključuje da se javne usluge mogu obavljati kroz poštanske urede, iako je FINA primjerenija tom zadatku”, smatra Rakar te se dodatno pita koja je ekonomska logika iza namjere da se kreira državni virtualni mobilni operatera. Kako tvrdi, to je “na razini gluposti ideje iz prethodnog programa o državnom booking.com servisu”.

Usto Rakar izdvaja “da je najavljeno daljnje besmisleno trošenje novca u državnom centru dijeljenih usluga”, što je, smatra, “samo naziv za beskrajno skupu nakupinu računalnih servera koju mnoge privatne tvrtke mogu udomiti uz daleko niži trošak”.

“O svjesti i razumijevanju potrebe digitalizacije i digitalne transformacije najbolje govori činjenica da je budući program Vlade umjesto pretraživog teksta objavljen kao skenirani PDF dokument”, kritičan je Rakar te zaključuje:

“Ne očekujem od nove Vlade apsolutno ništa osim da digitalizacija bude troškovni centar bez ikakvog učinka. Istovjetno, očekivanje sam imao i u prošlom mandatu i to moje očekivanje su ispunili u cijelosti”.