Na konferenciji “Urbana agenda za Hrvatsku – predstavljanje Urbanog razvojnog fonda” predstavljen je dugo očekivani financijski instrument Urbani razvojni fond.

Zahvaljujući tom instrumentu po prvi puta kreditiranje sredstava omogućuje da se razvojni projekti javne infrastrukture obogate komercijalnim sadržajima i tako osiguraju generiranje prihoda neophodnog za podupiranje investicije i podmirivanje troškova održavanja.

Bespovratnim europskim sredstvima se uglavnom financiraju projekti koji imaju nisku komercijalnu, a veliku društvenu vrijednost, dok ovaj mehanizam daje mogućnost financiranja i komercijalnijih investicija.

Kombinacija sredstava
Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić rekao je da je putem ITU mehanizma već osigurano 680 milijuna eura za gradove i za urbanizaciju svih dijelova Hrvatske. Novac je predviđen za 22 urbana središta, te je ravnomjerno raspoređen po svim krajevima zemlje.

“Dobili su snažan mehanizam za financiranje svojih projekata i razvojnih strategija kako bi postali zeleniji, održiviji i tehnološki napredniji u razdoblju pred nama. To će rezultirati s više od 250 projekata koji će se realizirati diljem naših gradova. To je već osigurano i dogovoreno, a sada smo uspjeli razviti ovaj novi instrument u suradnji s našim partnerom, Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj (HBOR)”, kazao je Erlić.

Ministar naglašava da je prvi put napravljen jedan financijski instrument koji kombinira bespovratna i kreditna sredstva. To je njegova velika snaga i atraktivnost, vjeruje Erlić, jer je za takvo što već bilo puno upita jedinica lokalne samouprave. Erlić je urbani razvojni fond opisao kao mehanizam koji sada omogućuje gradovima da uz bespovratna sredstva planiraju svoj razvoj.

“Sada s novim Urbanim razvojnim fondom vrijednim 172 milijuna eura nikad snažnije podupiremo razvoj gradova. Svrha i smisao instrumenta je da se kroz jednostavniji i administrativno lakši način dođe do sredstava u jedinicama lokalne samouprave, kao i tvrtkama u njihovu vlasništvu, za financiranje kapitalnih projekata”, dodao je Erlić.

Hrvoje Čuvalo, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak, istaknuo je da je financijski instrument namijenjen investicijama u javno-poslovnu infrastrukturu s javnim i komercijalnim sadržajem. Korisnici instrumenta mogu biti jedinice lokalne samouprave, općine, gradovi, županije, isto tako i trgovačka društva, agencije ili ustanove u vlasništvu jedinica lokalne samouprave ili države.

Ulaganje u infrastrukturu
“Ta bespovratna sredstva moći će se konzumirati kroz otpis dijela glavnice kredita”, pojašnjava Čuvalo. Financiranjem putem Urbanog razvojnog fonda nudit će se značajan otpis dijela glavnice u svrhu poticanja dodatnih ulaganja, iznad minimalnih zahtjeva održivog i uključivog razvoja, putem uvjetnog bespovratnog dijela koji pokriva smanjenje isplativosti investicije zbog takvih dodatnih ulaganja.

To znači da će država oprostiti čak do polovice kredita kako bi potaknula ulaganja u zelenu tranziciju koja će se uklopiti u lokalno okruženje, a građanima učiniti dostupnom priuštivu društvenu infrastrukturu. Josip Pavković, član Uprave HBOR-a, istaknuo je tijekom svoje prezentacije da će HBOR će taj financijski instrument provoditi izravnim financiranjem, a namjena kredita su investicijska ulaganja u javnu i poslovnu infrastrukturu s društvenim i komercijalnim sadržajima koji ostvaruju prihode od naplate usluga.

Projekti moraju biti financijski održivi, a njima se potiču ulaganja u izgradnju višenamjenske, sportske, turističke, društveno-kulturne, poslovne i slične infrastrukture na teritoriju Hrvatske i u skladu s relevantnim teritorijalnom strategijom.

Ukupno je za plasman korisnicima kredita dostupno 172 milijuna eura, od čega pola pokriva Europski fond za regionalni razvoj, a pola HBOR. Najniži mogući iznos kredita je 100.000 eura, a najviši 10 milijuna eura. Očekuje se da će program postati operativan kroz sljedeća 2-3 mjeseca, točnije do kraja lipnja ove godine.