Nastave li hrvatski građani sadašnjim tempom koristiti antibiotike, do 2050. godine više neće moći razlikovati slabe od teških upala pluća, upozorili su u utorak zdravstveni djelatnici na konferenciji za novinare u povodu Europskog dana svjesnosti o antibioticima.

Nastave li hrvatski građani sadašnjim tempom koristiti antibiotike, do 2050. godine više neće moći razlikovati slabe od teških upala pluća, upozorili su u utorak zdravstveni djelatnici na konferenciji za novinare u povodu Europskog dana svjesnosti o antibioticima.

Koprivnička infektologinja Vesna Mađarić istaknula je da se antibioticima liječe bakterijske infekcije pa ih ne treba koristiti za virusne infekcije. To valja posebno naglasiti u vrijeme kada se počinju širiti prehlade i gripa, a mnogi građani neopravdano posežu za antibioticima iz kućnih ljekarni.

Na taj način neće izliječiti bolest nego će bakterije učiniti rezistentnima na lijekove. Upravo je zato, kaže Mađarić, studeni izabran kao mjesec svjesnosti o racionalnoj primjeni antibiotika.

„Želimo liječnike i primarno i sekundarno zdravstvo upozoriti na taj problem kako bi svi shvatili važnost i značaj racionalne primjene antibiotika“, kazala je Mađarić.

Infekcije otporne na antibiotike

Podsjetila da je 1928. godine Alexander Fleming otkrio penicilin, dakle, nije prošlo niti 100 godina od otkrića, a već postoje infekcije za koje ne postoji učinkoviti antibiotik. To nije nacionalni nego globalni problem kojim se bavi i Svjetska zdravstvena organizacija.

Mađarić je upozorila da će do 2050. godine svaki treći pacijent umirati od bakterija otpornih na antibiotike, pa više nećemo moći liječiti upale pluća izvan bolnica. Drugim riječima, izgubit će se granica između lakših i težih upala pluća ako nastavimo s nesavjesnim liječenjem.

Magistra farmacije Darija Kuruc Poje kaže da u slučaju nastavka sadašnjeg trenda trošenja antibiotika do 2050. godine više će ljudi umirati od infekcija rezistentnih na antibiotike, nego od šećernih bolesti, karcinoma i drugih bolesti.

Na konferenciji je naglašeno da ne treba odmah posezati za antibioticima čak i kad je riječ o bakterijskim infekcijama. Valja ohrabriti liječnike i pacijente da liječenje započnu drugim mjerama, koje su u brojnim slučajevima učinkovite.

Ravnatelj Opće bolnice Koprivnica Mato Devčić podsjetio je da je iz koprivničke bolnice krenuo projekt racionalnog korištenja antibiotika, koji je dobio nacionalni odjek. Osim toga, bolnica je prva u Hrvatskoj provela nadzor potrošnje antibiotika na odjelima i smanjila njihovu upotrebu.