Pandemija koronavirusa prijeti očuvanju likvidnosti i zaposlenosti u svim djelatnostima koje čine turizam, koji u Hrvatskoj u sezoni zapošljava i do 150 tisuća ljudi.

U sektoru koji je do pred neki dan vapio za dodatnim radnicima i uvoznim kvotama ovih dana se, kako neslužbeno doznaje Poslovni dnevnik, već razrađuju planovi otpuštanja i rezanja plaća, što će biti nužno ako kriza potraje dulje od nekoliko tjedana, što je sve više izvjesno.

Stoga su poslodavci i sindikati u turizmu uputili zajednički apel da se hitno donesu mjere pomoći turizmu. Socijalno vijeće za turizam Hrvatske udruge poslodavaca uputilo je hrvatskoj Vladi prijedloge mjera kojima će se u naredna dva mjeseca osigurati likvidnost u funkciji očuvanja radnih mjesta te kako bi se osigurali uvjeti poslovanja za nastavak turističke godine i normalizaciju poslovanja.

U priopćenju upozoravaju da su nužne hitne odluke u ovoj situaciji praktički zaustavljenog ili znatno smanjenog poslovanja ugostiteljskih objekata.

Socijalni partneri u turizmu od Vlade RH traže oslobađanje od obveze plaćanja poreza i doprinosa na plaće za radnike koji su trenutno bez posla ili rade u značajno smanjenom intenzitetu.

Nadalje, predlažu proširenje i prilagodbu mjere Stalni sezonac, odnosno smanjenje obveze angažmana u ovoj godini, te otvaranje mogućnosti da se u mjeru uključe i sezonski radnici koji su trebali započeti s radom, a do sada nisu bili u mjeri, kao i labavije uvjete za provedbu mjere koje se odnose na najmanje održavanje broja zaposlenih osoba.

Predlažu i povoljno kreditiranje za likvidnost ili razradu modela plaćanja postojećih i budućih obveza (plaćanje kamata, odgoda glavnice) ili pak potpuni moratorij na kreditne obveze određeni vremenski period.

Usto predlažu smanjenje PDV-a i odgodu plaćanja poreza, smanjenje drugih fiskalnih i parafiskalnih obveza, koncesijskih naknada te javnih davanja prema lokalnim jedinicama. Predlažu i aktivan pristup RH i korištenje predviđenih mjera za pomoć turističkom sektoru iz sredstava EU.

Osiguranje likvidnosti

Ministar gospodarstva Darko Horvat u ponedjeljak je najavio da će se u prvom koraku provoditi mjere čiji je cilj upravo osiguranje dodatne likvidnosti koja je potrebna poduzetnicima, što putem sredstava iz državnog proračuna, što novcem poslovnih banaka, ali i sredstvima europskih financijskih institucija.

Na jučerašnjem sastanku radne skupine u Ministarstvu bili su i predstavnici agencije HAMAG-BICRO, HBOR-a, Carinske i Porezne uprave, Hrvatske narodne banke, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Udruge Hrvatski izvoznici, Hrvatske udruge banaka i Državnog zavoda za statistiku.

“Krenut ćemo sa setom mjera za potrebe kojih ćemo mijenjati i prilagoditi zakonodavni okvir, dok za drugi set mjera neće biti potrebno prolaziti istu proceduru, već će se u izmjene ići promptno”, naglasio je ministar Horvat i dodao kako razgovori o mjerama u ovome trenutku idu u smjeru odobravanja potrebnih zajmova i jamstava, odgode plaćanja pojedinih obveza ili uvođenja moratorija.

“Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, ići će u proceduru izmjene Zakona o poticanju ulaganja. Tako ćemo onima koji su već u sustavu poticajnih mjera omogućiti odgodu vraćanja korištenih sredstava za minimalno dvije godine”, zaključio je ministar.

Sindikati su jučer poručili kako su kao potpisnici Kolektivnog ugovora ugostiteljstva spremni razmotriti mogućnost da  posebnim dodatkom privremeno stave izvan snage postignuti dogovor o povećanju najnižih osnovnih plaća u ugostiteljstvu za 2020.godinu.

Sindikati ističu da nije ugrožen samo radni odnos stalnih radnika, već i sezonaca s kojima je već dogovoreno zapošljavanje, ali zbog ove situacije nisu uspjeli započeti s radom kako je planirano.

Naknada za čekanje

Procjenjuju da je takvih radnika ukupno oko 10.000, kako lokalnih stanovnika tako i najvećim dijelom sezonskih radnika iz kontinenta i Slavonije.

Za njih predlažu mjere uvođenja naknade za čekanje na posao u visini 70 posto prosječne plaće RH, te proširenje mjere stalni sezonac na sve koji su trebali biti zaposleni za period čekanja na zaposlenje od 1. travnja nadalje.

Ako se ispuni najcrnji scenarij i u potpunosti se zatvori turistički promet, odnosno rad ugostitelja, a tu spadaju i hoteli, u sektoru se spominje i ideja primjene danskog modela, isplate 75 posto iznosa prosječne plaće za period jednog kvartala iz državnog budžeta. Državu to ugrubo koštalo oko 2 milijarde kuna.

Neki predlažu i da se za pokrivanje likvidnosti posegne i u proračun Hrvatske turističke zajednice, koja ionako zbog situacije neće moći ispunjavati plan rada za 2020. godinu.