U Registar stvarnih vlasnika (RSV) nije se upisao svaki jedanaesti pravni subjekt, dok se na drugoj strani pokazao kao 'pun pogodak' u odnosu na njih više od 91%.  Ti su se držali slova zakona i upisali stvarne vlasnike, s tim da su mnogi zbog nejasnoća potražili stručnu pomoć pravnika i konzultanta.

Za gro subjekata, ali i udruge, zaklade, ustanove koje nisu u 100%-tnom vlasništvu države i JLS-a, ispunjenje obveze prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma (ZSPNFT), na kraju je ispalo moguća misija, pa kroz jačanje transparentnosti uskoro dolazi, što je glavna novost, otvaranje registra i stavljanje podataka na raspoloživi uvid javnosti, kroz sustav e-Građani. 

Prema podacima Ministarstva financija – Ureda za sprječavanje pranja novca, do 31. prosinca podatke o fizičkim osobama stvarnim vlasnicima u RSV upisalo je 154.705 pravnih osoba, a potvrđuju da će "radi daljnjeg jačanja transparentnosti i dostupnosti podataka o stvarnom vlasništvu javnosti će biti dostupni podaci o stvarnom vlasniku – fizičkoj osobi ili fizičkim osobama konkretne pravne osobe: ime i prezime, država prebivališta, mjesec i godina rođenja, državljanstvo, podaci o prirodi i opsegu stvarnoga vlasništva, putem sustava e-Građani".  Iz resora ministra financija Zdravka Marića ističu da se time osigurava besplatan pristup podacima, a u tijeku je testiranje uvida u podatke te će, kažu, javnost biti obaviještena kada to bude omogućeno. No, ne navode rokove. Paralelno se priprema povezivanje našeg registra s registrima drugih članica EU.

To se odvija sukladno 4. i 5. Direktivi EU (Direktiva 2015/849 i Direktiva 2018/843), pa iz resora financija navode da će EK provedbenim aktima donijeti tehničke specifikacije i postupke potrebne za ostvarivanje međupovezanosti središnjih registara država članica. Njihovo je povezivanje planirano u nešto dužim rokovima – do 10. ožujka 2021., a slijedom toga Fina, koja je zadužena i za operativno vođenje, imat će i tu važnu ulogu: putem europske središnje poluge, uime Ministarstva financija osigurat će navedenu umreženost.

Uvid javnosti u naš Registar uveden je na početku godine (izmjene Pravilnika u NN 1/20), za što  revizorica Helena Budiša, direktorica tvrtke UHY HB ECONOM navodi da je reguliran besplatan pristup za domaće i strane fizičke osobe putem sustava e-Građani, ali je potpuno nejasno i ne zna se kako je zamišljeno da pravne osobe pristupaju RSV-u putem tog sustava, ako su one pravne osobe, a ne građani. "Posve je nelogično da e-Građani ima neizravan uvid u e-Registar stvarnih vlasnika, dok svi obveznici provođenja mjera prema ZSPNFT-a koji bi trebali imali pristup zbog svojih zakonskih obveza to mogu dobiti na zahtjev i samo za svoje stranke, iako ZSPNFT jasno pripisuje da stranku treba provjeriti prije nego što se s njom uspostavi odnos i postane 'vaša stranka'", kaže Budiša. 

Interesantna kategorija
S time se slaže i Milan Špiček iz Kopun revizije, a radi se o bitnoj promjeni jer je "prema starom Pravilniku izravna dostupnost -putem web aplikacije, bila moguća samo obveznicima zakona, s obligatornim i fakultativnim pristupom, te nadležnim državnim tijelima pod propisanim uvjetima. "Dobili smo registar iz kojeg ćemo moći vidjeti stvarne vlasnike pojedinih društava, no bit će zanimljivo vidjeti koliko je onih s 'kontrolnim položajem', što je posebno interesantna kategorija jer se tu može svašta nalaziti.

Kao osoba koja ima kontrolni položaj, kao vlasnik se upisuju najčešće članovi uprave, u slučajevima kada nije moguće identificirati fizičku osobu kao stvarnog vlasnika, a što je pri upisu trebalo i obrazložiti. Bit će interesantno vidjeti kako su takve situacije obrazložene i da li se doista stvarni vlasnici nisu mogli identificirati.Vjerojatno će takvi slučajevi dodatno pobuditi znatiželju, jer zapravo stvarnog vlasnika nećemo znati, već će biti izloženi članovi uprave", kaže Špiček.

Protiv 15-ak tisuća obveznika koji su propustili obvezu, ne predviđaju se po automatizmu prekršajni postupci, što znači i da zaprijećene visoke sankcije zasad su tek slovo na papiru. Iz MF-a napominju da će se napraviti analiza u odnosu na neupisane pravne osobe te razloge zbog kojih pravne osobe nisu izvršile upis.  To znači da će se istražiti (ne)postojanje opravdanih razloga, tj. specifičnih situacija kao što su, kažu,  postupci likvidacije, stečaja, ostavinske rasprave ili slično, prije nego se poduzmu zakonske mjere.  

Fina je kontrolor
Bit će interesantno vidjeti ovu analizu, kaže Špiček, naročito ako će ona pokazati i broj ispravno izvršenih upisa. Zakon predviđa povezivanje Registra unutar država EU, što znači da će se usklađenost upisa za subjekte unutar EU moći provjeriti da li je vlasništvo upisano na isti način, no tek nakon što ta povezanost zaživi, dok s registrima u trećim zemljama to neće biti moguće.

"Fina bi trebala izvršiti kontrolu tko je izvršio obvezu upisa, što bi im trebalo biti jednostavno budući da su povukli sve subjekte iz sudskog registra, pa će prema OIB-u to moći provjeriti bez problema i vrlo brzo, no pitanje je što će se sve smatrati kao opravdan razlog i specifična situacija, zbog kojeg nije upis obavljen pravodobno. Npr. likvidacija sama po sebi ne predstavlja neki poseban razlog jer je kod društava u likvidaciji trebalo upisati likvidatora kao osobu koja ima kontrolni položaj (iako tu vlasništvo i dalje postoji i stvarni vlasnici nisu sporni).

A kazne su prilično visoke. (od 5000 – 350.000 za pravnu osobu i 5000 – 75.000 odgovorna osoba", kaže Špiček.  Sam upis je omogućen od 3. lipnja, no u prva tri mjeseca prosječno se upisivalo manje od 100 pravnih osoba dnevno, a zadnja dva mjeseca kreće 'stampedo'. Početkom studenog prosječno ih se upisivalo 500 dnevno, krajem studenog i više od 2000 pravnih osoba dnevno, a tijekom prosinca iz dana u dan rastao je dnevni broj upisa.  Zadnja dva dana uoči isteka roka za upis, podatke je upisalo 18.705 pravnih osoba. U poslovnicama Fine upis ih je izvršilo 88,65%, a 11,35% putem web aplikacije Fine uz korištenje digitalnog certifikata.