Od 2021. godine do danas Državna geodetska uprava obavila je izmjeru 380.000 katastarskih čestica u 126 katastarskih općina u 73 jedinice lokalne samouprave. Plan je do 2030. izmjeriti oko 600.000 hektara građevinskog zemljišta diljem Hrvatske, što je oko deset posto ukupne površine.

– Uređeni katastarski i zemljišnoknjižni podaci za nekretnine u građevinskim područjima u skraćenom roku i bez dodatnih troškova za vlasnike glavne su prednosti koje građanima donosi provedba višegodišnjeg programa katastarskih izmjera građevinskih područja. Riječ je o najvažnijem projektu u području zemljišne administracije – kažu u Državnoj geodetskoj upravi.

U postupke katastarske izmjere i izradu elaborata uključeno je 566 geodetskih i pravnih stručnjaka. – Interes građana iznimno je velik pa se više od 80 posto vlasnika odazvalo obilježavanju granica svojih parcela, dok je gotovo 95 posto potpisalo suglasnost s podacima u elaboratu izmjere. Nakon dostave tih podataka sudu, sudovi su, u 85 posto slučajeva, na temelju njih sastavili zemljišnoknjižne uloške – napominju u DGU-u i dodaju kako je proces katastarskih izmjera i obnove zemljišnih knjiga, koji je ranije trajao do sedam godina, smanjen je na prosječno od 1,2 do dvije godine.

– Građani nisu imali troškove koje bi inače imali za rješavanje imovinskopravnih odnosa, poput troška geodeta, odvjetnika, suda i javnog bilježnika. Primjetno je povećanje investicija na području na kojem je provedena izmjera, odnosno snažan porast prometa nekretnina – nabrojio je neke od pogodnosti izmjere Željko Turk, gradonačelnik Grada Zaprešića, koji je također uključen u program.

Ažurirani podaci katastra i zemljišne knjige dostupni su na portalu Uređena zemlja. Za taj strateški program izdvojit će se oko 401 milijun eura iz državnog proračuna. Izravnu korist imat će građani i poduzetnici zahvaljujući točnim vlasničkim podacima bez dodatnih troškova, čime se povećava vrijednost njihove imovine i olakšava pravni promet. U DGU-u kažu da se s katastarskim izmjerama započelo desetak godina prije nego što se u javnosti počelo govoriti o uvođenju poreza na nekretnine pa ova izmjera nema veze s uvođenjem tog poreza. Katastar u Hrvatskoj u najvećoj mjeri utemeljen je na podacima geodetske izmjere rađene u 19. stoljeću, u doba cara Franje Josipa.

U Vladi uvjeravaju da upisani vlasnik povećava vrijednost nekretnine na katastarski uređenom području za 20 do 30 posto, a da su gradovi i općine koje su provele izmjeru povećale izvorne prihode 40 posto.