Hrvatsku čeka dobra godina, a ne bude li neugodnih geopolitičkih iznenađenja s druge strane Atlantika, rast ekonomije dosegnut će 3,3% ove godine, jednu od najbržih stopa rasta u EU, ali i regiji, prognozira glavni ekonomist Zagrebačke banke Hrvoje Dolenec.

Zamašnjak, bez puno iznenađenja, ostaje snažna domaća potrošnja koju pomažu izdašni realni dohoci, visoka zaposlenost, štednja (i ostali oblici štednje), potpomognuti gotovinskim kreditima čiji rast i dalje podržava potrošnju.

Kao i 2024., kada ju je gurala superizborna euforija, neizostavna varijabla ostaju lokalni izbori u svibnju zbog kojih se očekuje manje kočnica u javnoj potrošnji. Tako će biti barem u prvoj polovini godini, a najesen bi moglo doći do povlačenja ‘ručne’.

Minus u računici BDP-a
Vjetar u leđa stizat će iz europskih fondova, posebno povlačenja tranši iz NPOO-a u kojima je Hrvatska uz Italiju rekorder, ali i očekivanog smanjenja referentnih kamatnih stopa Europske središnje banke koje će se bez puno zadrške preliti na korporativno kreditiranje. U takvom okruženju za očekivati je popravljanje investicijske klime, posebno najveće europske ekonomije, Njemačke, pa i posljedično jačanje privatnih ulaganja domaćih tvrtki u kojima prednjače one u turizmu.

Jedni minus u računici BDP-a bit će neto izvoz. Ostvari li se osnovni scenarij njemačkog oporavka na valu niže cijene novca u Europi, domaći izvoz imat će uzlaznu putanju, no uvoz će ponovno grabiti bržom dinamikom.

Drugim riječima, rekao je Dolenec u razgovoru s novinarima tijekom The Central & Eastern European Foruma (nekadašnji Euromoney) u Beču, gleda li se domaća ekonomija sama za sebe, slika je poprilično pozitivna. No, tu je uvijek “ali”. “Najveći strah je da potencijalne carine SAD-a ne ‘sruše’ njemačku ekonomiju.

U tom slučaju manji bi udar došao na domaće proizvođače i industriju, a veći na turizam s obzirom na očekivani pad broja dolazaka njemačkih turista”, kazao je glavni ekonomist Zabe, podsjećajući da je udio tamošnjih turista pao s 25 na 20% u samo dvije godine.

Tema inflacije, koja je u prosincu ponovno neugodno iznenadila s rastom od 3,4% mjerena indeksom potrošačkih cijena (za usporedbu s ostalim zemljama Unije, HIPC 4,5%), poskupljenjima ćemo se baviti i dalje, čemu će svoj obol opet dati lokalni izbori. Dolenec na razini godine prognozira prosječnu inflaciju od 3%, s postupnim padom prema kraju godine.

Savjeti stručnjaka

Zašto je usavršavanje engleskih komunikacijskih vještina ključno za poslovni uspjeh

Branka Hitner

Priča o uspjehu kroz ulaganje u inovacije i održivost: Kako je CARTA d.o.o. postala tržišni lider

Više od 45 zemalja
Cijene dobara su se, kaže, približile europskim, a konvergencija tek čeka cijene usluga koje su na razini 70-ak posto. Nakon izbora moglo bi doći do pritisaka na popuštanje reguliranih cijena, prvenstveno električne energije i plina oko čega, podsjetimo, već dulje stižu signali iz Bruxellesa.

Na konferenciji je talijanski UniCredit, vlasnik Zagrebačke banke, najavio novu rundu inicijative ‘UniCredit for CEE’ fokusiranu na male i srednje tvrtke vrijednu 2,3 milijarde eura u partnerstvu s više od 20 međunarodnih i lokalnih partnera. “SME u srednjoj i istočnoj Europi doprinosi prometu i zapošljavanju više nego u sličnim zemljama u EU. Osim toga, doprinose BDP-u više od velikih poduzeća, ali ostvaruju nižu produktivnost u usporedbi s većim poduzećima.

Jedna od mjera za rješavanje tog problema jest daljnje poboljšanje pristupa financiranju”, istaknula Gökçe Çelik, UniCreditova viša ekonomistica za CEE regiju koja joj prognozira rast između 2 i 3 posto. Pod kišobranom inicijative za oko 9000 malih tvrtki kroz 57 instrumenata otvaraju se mogućnosti za labavije kolaterale, niže kamatne stope, mentoriranje…

Već tradicionalna konferencija koja svake godine u Beču okupi više od 2000 izdavatelja, ulagača, banaka i ‘policy makera’ iz više od 45 zemalja, i ove je privukla niz domaćih imena iz financijskih i korporativnih krugova. Glavne teme koje dominiraju su geopolitički rizici, pitanje Ukrajine, izgledi monetarne politike i proširenje Unije.