Promet je, uz zgradarstvo, jedan od najvećih potrošača energije te su procjene da u ukupnoj energetskoj potrošnji ima udjel od 30%, a u emisijama stakleničkih plinova u EU od oko 25%.

Zbog toga EU već nekoliko godina poduzima značajne regulatorne zahvate kako bi što više elektrificirao promet. Naime, EU je propisao da članice do 2030. moraju imati 13% voznog parka na alternativna goriva.

Najlošiji u EU
Statistike govore da je Hrvatska danas na ispod 1%, a iza nas su samo Estonija i Grčka u EU. Činjenica je i da nam je 67% voznog parka na dizel, dok se on u Europi smanjuje i zabranjuje. Stručnjaci upozoravaju da bez uključivanja Ine, kao stožerne energetske tvrtke u Hrvatskoj, u značajne investicije u alternativna goriva i infrastrukturu, mi do 2030. nećemo dostići niti 5%, a kamoli 13% ili 16% udjela.

Iako Hrvatska, preko svojeg Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), daje velikodušne poticaje je e-vozila, koji se kreću i do 80 tisuća kuna, generalno prevladava stav da je takav sustav trom i zastario.

Na to je prije koji dan upozorila i Američka trgovinska komora u Hrvatskoj (AmCham). Iz Komore upozoravaju da je ovaj proces nužno provoditi u kontinuitetu, a što u Hrvatskoj nije bio slučaj, te da sve mora biti puno transparentnije, a papirologija jednostavnija. Već se prije upozoravalo da je FZOEU-ov model trom jer omogućuje osobama kojima je odobrena subvencija da temeljem ponude autokuće rezerviraju sredstva poticaja u FZOEU na razdoblje od godine dana, a da u konačnici nemaju nikakvu obvezu i zbilja kupiti e-automobil.

Iz AmChama ističu i da je potrebno jače sufinanciranje infrastrukture za e-automobile, prije svega punionica. U samom FZOEU-u naglašavaju da su njihovi poticaji među najvišima u EU. “Fond je do ove godine ukupno objavio 15-ak javnih poziva i natječaja na temu čistijeg transporta, od kojih se njih devet ticalo isključivo nabavke energetski učinkovitijih vozila.

Kroz ove programe je za više od 3500 novih vozila bilo osigurano gotovo 110 milijuna bespovratnih kuna”, kažu u FZOEU. Dodaju da su lani za ovaj program ukupno osigurali 34,5 milijuna kuna te sufinancirali nabavku 1350 vozila, od čega je 780 bicikala, 250 motocikala, 290 električnih automobila te 35 teretnih vozila.

Povećanje od 100%
Lani je u Hrvatskoj registrirano 730 električnih vozila, a čime se njihov ukupan broj popeo na 1329. Iz Fonda najavljuju da će natječaja biti i u drugom kvartalu 2020., a ne slažu se da je natječajna papirologija komplicirana, a proces loš i trom.

Kako bi dodatno poradili na promociji e-mobilnosti, prošlog tjedna je u Zagrebu osnovana i udruga vozača električnih vozila Strujni krug.

Hrvoje Prpić, koji je uz Sašu Cvetojevića i Maju Jelisić Cooper, suosnivač ove udruge, kaže da njima u fokusu nisu poticaji na automobile jer smatra da je već sada cijena, koja starta od 15.000 eura, prihvatljiva te da će ona narednih godina dodatno padati.

Njima je fokus na infrastrukturi te Prpić smatra da bi u Hrvatskoj trebalo biti u prvo vrijeme, umjesto postojećih 700-tinjak, oko 100 tisuća, a kroz koju godinu i milijun punjača za e-automobile, a što bi onda potaklo i mnoge građane i tvrtke da umjesto benzinaca i dizelaša kupe e-automobile bez ikakvih dodatnih poticaja.