Sankcije Europske unije, čija članica je i Hrvatska, Rusiji zbog Krimske krize prouzročili su velike gospodarske gubitke svim uključenima – procjenjuje se da je Rusija do sad izgubila 50-ak milijardi eura, a zemlje EU oko 200 milijardi. Od gubitka nije izuzeta niti naša zemlja s obzirom na to da je međusobna trgovinska razmjena Hrvatske i Rusije 2012. vrijedila više od dvije milijarde dolara, a 2017. je to spalo na nešto više od 500 milijuna. 

No, unatoč sankcijama, mnoge hrvatske tvrtke su pronašle načina da održe, ili čak i povećaju, svoju prisutnost na ruskom tržištu. Tu je prije svega AD Plastik koji je lani u Rusiji ostvario 45 milijuna eura prihoda, a što čini oko 25 posto njihove ukupne realizacije u protekloj godini.  Kako pojašnjava Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastika, u Rusiji posluju već 25 godina i trenutno tamo imaju dvije tvornice s oko 800 zaposlenih.  "Svaka hrvatska tvrtka ima priliku pronaći nišu na ruskom tržištu od 150 milijuna kupaca. Najkvalitetniji način rada je da lokalizirate svoje poslovanje otvaranjem pogona u samoj Rusiji i tako izbjegnete eksterne političke utjecaje koji gospodarstvenicima ne idu na ruku", naglasio je Došen koji je prije dolaska na čelo AD Plastika vodio njihove proizvodne pogone u Rusiji.   

Dodao je da je automobilska industrija globalna te nije vezana uz konkretno tržište te su njihovi naručitelji velike tvrtke koje imaju svoje pogone jednako u Europskoj uniji, Rusiji ili npr. Maroku.  Iako tamo nemaju svojih pogona, tržište najveće zemlje na svijetu je posebno važno za riječku farmaceutsku tvrtku JGL koja tamo ostvaruje više od polovice svoje ukupne prodaje vrijedne 634 milijuna kuna, koliko je kompanija ostvarila 2017. godine. 

Kako je jučer u Zagrebu na sjednici Poslovnog vijeća za gospodarsku suradnju s Rusijom istaknuo Mislav Vučić, izvršni direktor JGL-a, rusko tržište je od presudne važnosti za njihovih 200 zaposlenika, a tvrtka je imala "sreće" što njihovi proizvodi nisu na listi strateških kojima je ograničena trgovina s Rusijom. U istoj situaciji je i Podravka jer prehrambeni proizvodi nisu podložni sankcijama te ta tvrtka na tržištu Rusije i istočne Europe ostvari oko 300 milijuna kuna prihoda, a što predstavlja oko sedam posto ukupne realizacija koprivničke tvrtke.  S druge strane, zagrebački Končar je pretrpio ozbiljne gubitke te im je prodaja na tom tržištu od uvođenja EU sankcija pala za više od sedam puta. "Prije koju godinu smo u Rusiji imalo prodaju vrijednu 10 milijuna eura, a danas nam je oko 10 milijuna kuna. Zbog toga smo morali promijeniti malo model našeg poslovanja tamo te sad imamo projekte s ruskim tvrtkama za trećeg kupca.

Jedan od takvih projekta je u Hondurasu", kazao je Stjepan Dragičević, član Uprave Končara. Da zbog sankcija postoje određena ograničenja u poslovanju među našim zemljama svjesni su i u Hrvatskog gospodarskoj komori (HGK), čiji čelnik Luka Burilović ističe da se trebamo fokusirati na sektore gospodarstva u kojima je moguće jačati gospodarsku suradnju.  "Biznis mora biti most i kanal dijaloga među državama, posebice u vremenima političkih napetosti. Naš je zajednički cilj pronaći rješenja problema i otvoriti hrvatskim tvrtkama neka nova vrata na rusko tržište", istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović na sjednici Poslovnog vijeća za gospodarsku suradnju s Rusijom na kojoj je izabrano novo vodstvo, na čelu s Marinkom Došenom, predsjednikom Uprave tvrtke AD Plastik.

Naime, kako ističu u HGK, za predsjednika ovog Vijeća se uvijek imenuje čelnik hrvatske tvrtke koja u tom trenutku ima najznačajnije interese na ruskom tržištu.   Iako se ta ulaganja formalno ne odnose na Rusiju jer je novac došao iz njihovih europskih podružnica, činjenica je da su u sanaciji Agrokora sudjelovale dvije velike ruske banke koje su u procesu nagodbe dobile gotovo polovicu udjela u Agrokoru. Na skupu koji se jučer održao u HGK, neizostavni govornik je bio i ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov koji je istaknuo kako gospodarski odnosi uvijek imaju ulogu lokomotive ukupnih državnih odnosa te da zato oni Hrvatske i Rusije moraju biti sve bolji, za što ima puno potencijala. 

"Rusija i Europska unija su pretrpjele velike štete zbog sankcija. I dok Amerikanci žele da se te sankcije pojačaju i prodube gubici, Rusija želi da se gospodarska suradnja popravi. Rusi su spremni investirati u Hrvatsku, ali ne uspijevaju uvijek, jer to ne žele neki hrvatski strateški partneri koji smatraju da povećavanje udjela Rusije u energetskom sektoru nije poželjno", kazao je Azimov. I ovog puta se osvrnuo na projekt LNG terminala na Krku kazavši da Rusija nema ništa protiv njega i da će unatoč njemu uvijek Hrvatskoj isporučivati potrebne količine nafte i plina.  "Naša međusobna gospodarska suradnja je mala i iznosi oko pola milijarde dolara. Želim da samo hrvatski izvoz u Rusiji bude milijardu dolara, a da ukupna razmjena bude barem dvije milijarde s tendencijom prema tri milijarde", kazao je Azimov.