Bolje punjenje proračuna od očekivanja omogućio je Vladi rebalansiranje proračuna, a u odnosu na plan, u prijedlogu koji je jučer upućen Saboru proračun se povećava za 1,1 milijardu eura.

Prihodi će tako porasti sa 26,6 na 27,7 milijardi eura, dok će rashodi skočiti sa 28,1 na 29,3 milijarde eura. Novim planom proračunski deficit povećat će se tako za 159 milijuna eura u odnosu na izvorni plan, te će iznositi 1,6 milijardi eura ili 2,1 posto BDP-a.

Revidirane procjene
Korekcije plana odraz su gospodarskih kretanja, koja je također Vlada revidirala s procjenom rasta od 2,8% u ovoj godini. Rastu podstrek daje osobna potrošnja i izvoz usluga, uz pad vrijednosti uvoza, a ministar financija Marko Primorac pozitivnim vidi i očekivani rast zaposlenosti uz stopu od 2,4%, te gotovo 15-postotno povećanje bruto plaća.

Na prihodovnoj strani u proračun se prema podacima iz prijedloga rebalansa slijeva više nego se prvotno kalkuliralo od dobiti poduzeća i banaka, posebice nakon obračuna tzv. poreza na ekstraprofit.

Od dobitaša se tako sada očekuje “ubrati” 360 milijuna eura više nego su bila prethodna predviđanja, odnosno ukupno 2,4 milijarde.

Od najizdašnijeg poreznog prihoda, PDV-a, sjesti će u državnu blagajnu 619 milijuna eura više prihoda, ukupno 10,3 milijarde, a značajno veći od projekcija je i naplata posebnih poreza i trošarina, od kojih će sjesti na kraju 2,4 milijarde eura, oko 196 milijuna više od plana.

Rashodovne promjene odraz su aktivnosti Vlade iz prethodnih mjeseci, prvenstveno pregovora o povećanjima plaća u javnom i državnom sektoru, te poboljšanja statusa umirovljenika, kao i novog paketa za ublažavanje inflatornih pritisaka.

Na povećanju se tako vide veće stavke za mirovine za oko 344 milijuna eura, na sanaciju štete nakon potresa gotovo 275 milijuna eura, dok dodatna sredstva za peti paket Vladine pomoći građanima i gospodarstvu iznose gotovo 265 milijuna eura.

Od tih 265 milijuna eura, naveo je Primorac, na kompenzaciju porasta cijena energenata otpada 133 milijuna eura, a na potpore umirovljenicima otpada 65,6 milijuna eura, potpore sustavu socijalne skrbi i hrvatskim braniteljima i nezaposlenima dosežu 32,5 milijuna eura. Tako će na kraju trošak ovog paketa antiinflacijskih mjera iz proračuna pokriti s ukupno milijardu eura, od čega 567 milijuna u 2023.

Rashodi za zaposlene u državnoj i javnoj službi, uključujući i zaposlene u školskom sustavu, rasti će za 223 milijuna eura, a povećanje obuhvaća i projekte plinovoda Zlobin-Bosiljevo i povećanje kapaciteta LNG terminala na Krku sa 75 milijuna, te 38 milijuna eura za izvanredno stanje koje je poljoprivredi nanijela svinjska kuga i elementarne nepogode.

Planirano smanjenje
Planirani deficit ministar Primorac ima namjeru financirati razlikom ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduživanja, te ukupnih izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova. U njegovu pojašnjenju primici se planiraju u iznosu od 7,5 milijardi eura, što je porast od 885 milijuna eura.

Od ukupnog iznosa na povrat glavnica zajmova i depozita odnosi se 1,8 milijardi, izdanih vrijednosnih papira 4,9 milijardi eura, od prodaje dionica 20 milijuna eura, a od zaduživanja su, pak, planirani primici na razini od 856 milijuna.

S druge strane, izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova po novome su planira se smanjiti, za 150 milijuna eura, pa će po novome iznositi 5,3 milijarde eura. U tome se najveći dio, tri milijarde, odnosi na otplatu glavnice za izdane vrijednosne papire, te 1,2 milijarde za otplatu kredita i zajmova.

Unatoč očekivanom deficitu, zahvaljujući gospodarskom rastu, očekuje se smanjenje javnog duga u BDP-u s gotovo 68 posto u prošloj godini na 60,7 posto u 2023.