S koronavirusom stao je postupak donošenja zakona o strancima, kojim se nakon dugo vremena odlučilo udovoljiti poslodavcima i njihovim zahtjevima zbog kroničnog manjka radnika za otvaranje tržišta i ukidanje godišnje kvote za radnike iz tzv. trećih zemalja.

Prijedlog Vlade da se uvede slovenski model prošao je netom prije koronakrize prvo čitanje u Saboru, ali će konačan prijedlog razmatrati i usvajati idući sastav zastupnika.

Trenutno ta tema i samim poslodavcima ne zadaje glavobolju, jer i ovogodišnja kvota biti će više nego dovoljna, jer će, po svemu sudeći, ovo biti godina u kojoj neće biti “suše” radnika s kakvom su se u gospodarstvu susretali proteklih nekoliko godina. Ipak, stranih radnika još uvijek ima u Hrvatskoj i poslodavci ih još uvijek traže.

Pokazuju to podaci Ministarstva unutarnjih poslova, koje prema posljednjim podacima bilježi da je polovicom svibnja od ukupne predviđene kvote za zapošljavanje u 2020. od 78.470 ljudi slobodno bilo još 64 tisuće radnih mjesta, s tim da je u obradi bilo 7 i pol tisuća zahtjeva poslodavaca.

Iz MUP-ove evidencije je vidljivo da je u prva dva mjeseca, u kojima je standardno najmanja potražnja za radnicima, izdano 4600 dozvola, dvostruko više dozvola nego u istom mjesecu 2018., u kojoj je pak u odnosu na prethodne dvije broj dozvola također bio dvostruko manji.

Sličan je trend bio i u veljači, no s pandemijom koronavirusa i zatvaranjem gospodarstva rast korištenja kvote tom dinamikom je prestao. Nije, međutim, posve obustavljeno izdavanje novih dozvola, a tomu je najviše pridonijela nekolicina djelatnosti u kojima se i unatoč pandemiji nastavilo s poslovanjem.

Prije svega u građevinskom sektoru, u kojemu je od 33,3 tisuće predviđenih dozvola izdano bilo gotovo 8,8 tisuća, a u odnosu na predviđeni broj dozvola, koji je neusporedivo manji, iskorištenost je solidna i u metalnoj industriji, u kojoj je od 2300 dozvola izdano 600-njak.

Na zapošljavanje stranaca u sektoru turizma, u kojemu je uz građevinski sektor predviđena najveća kvota za strane radnike, najizraženiji je negativan trag koronakrize. U usporedbi sa stanjem polovicom svibnja u 2019. evidentan je osjetan pad iskorištenosti kvote. Lani je od predviđenog “uvoza” 15,6 tisuća radnika slobodno bilo tek 4,7 tisuća dozvola.

Ove godine ukupna kvota je, istina, udvostručena u iščekivanju dobre sezone, a od 30,3 tisuće dozvola na raspolaganju je poslodavcima polovicom svibnja bilo još 27,5 tisuća.

Iz redova poslodavaca kažu kako u cijelom slučaju ipak nije beznačajno što u slučaju interventnih mjera i zaštite radnih mjesta strane radnike nije diskriminiralo. Premda se to moglo očekivati, kao u nekim drugim zemljama, poslodavci u Hrvatskoj koji zapošljavaju strance mogli su potporu za očuvanje zaposlenosti koju je osigurala Vlada u iznosu minimalne plaće, odnosno 4000 kuna, koristiti i za njih.

Zaposlenici iz Filipina

Zahvaljujući tomu su mnogi strani radnici i u vrijeme pandemije ostali u Hrvatskoj.

Dobar primjer su zaposlenici iz dalekih Filipina, koji su prošle godine počeli stizati u Hrvatsku.

Za razliku od radnika iz drugih zemalja, Filipinci dolaze organizirano putem državne agencije, pa su u Hrvatskoj dobro zaštićeni ugovorima s poslodavcima, s reguliranim pravima i plaćama. Počasni konzul Filipina u Hrvatskoj Davor Štern kaže da su uglavnom Filipinci koji su došli na rad u Hrvatsku i ostali i tijekom koronakrize.

“Bilo je određenih problema u ugostiteljstvu i turizmu, u kojemu su neki od radnika dobili otkaz, ali su se brzo snašli i velikim dijelom ‘prešaltali’ na sezonske poslove u poljoprivredi, branje jagoda i slične poslove na OPG-ima”, kaže Štern, no dodaje da je otprilike polovica od gotovo 800 filipinskih radnika u Hrvatskoj zaposlena u građevinskom sektoru, u kojemu nije bilo dramatičnih prekida poslovanja. Štern, međutim, ne očekuje da će u dogledno vrijeme rasti broj dolazaka radnika iz Filipina.

Oprezne procjene

Oni su dobro obrazovani i radišni, no poslodavci su, kaže, shvatili da i nisu tako jeftini kako su očekivali, jer im moraju osigurati među ostalim i avionsku kartu, uz smještaj, hranu i plaću. U uvjetima kada je potražnja bila izuzetna, a do radnika se teško dopiralo, na to su poslodavci još i mogli pristati, no situacija se sada bitno mijenja i otvara se prilika da poslodavci ponovno budu u poziciji da mogu birati i diktirati uvjete.

Za razliku od proteklih godinu-dvije kada su i uz rast plaća teško dolazili do radnika, oni će im zasigurno biti dostupniji. Već u prošloj godini smanjio se intenzitet emigracije stanovništva, a od početka godine stopa imigracije nešto je porasla. Neslužbene su procjene i da se s pandemijom vratio jedan dio hrvatskih radnika iz drugih zemalja. Gotovo sigurnim se drži rast nezaposlenih s ljetom.

No, ozbiljniji analitičari još se ne usude ići u određenije procjene promjena na tržištu rada koje će uslijediti nakon pandemije. Sve će ovisiti i o usporavanju europskoga gospodarskog rasta, ponajprije njemačkog, koje u pravilu lančano određuje i naše gospodarske pokazatelje i potrebe za radnicima.