Građani Hrvatske sve više čitaju knjige, otkrivaju podaci GfK-ova istraživanja o čitanju i kupovanju knjiga provedenog u ožujku 2018.

Precizniji rezultati istraživanja, prvog koje je provedeno nakon prošlogodišnjeg sloma Algoritma, jednog od vodećih domaćih nakladnika, bit će prezentirani tek u ponedjeljak, povodom otvorenja manifestacije Noć knjige, a predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara pri HGK Mišo Nejašmić zasad je rekao kako "rezultati daju razloga za optimizam, jer će pokazati jedan malo ljepši trend u branši".

Učinio je to na tiskovnoj konferenciji održanoj u srijedu u zagrebačkoj knjižnici Bogdana Ogrizovića, kojom je najavljena ovogodišnja Noć knjige.  Kontinuirano GfK-ovo istraživanje čitalačkih preferencija i preferencija kupnje knjiga hrvatskih građana započelo je 2004., a Noć knjige oživjela ga je 2012. Iako zasad ne smije preciznije govoriti o rezultatima istraživanja, u izjavi za Poslovni dnevnik Nejašmić je dodao "trendovi u čitalačkim navikama su pozitivni, a takvi su bili i lani, no sada je bitno reći da smo izašli iz statističke pogreške. Naše istraživanje stoji 60.000 kuna i popola ga plaćaju Zajednica nakladnika i knjižara i Udruga Knjižni blok. Međutim, to nije dovoljno! Jako je važno što preciznije doznati kakvo je stanje na tržištu, a za to moramo provesti tri istraživanja. Kao prvo, trebalo bi ispitati što čita mlađa populacija, koliko pritom rabe nove tehnologije itd.

Potom, moramo doznati zašto pada broj čitatelja među populacijom 16+, a kao treće zanima nas koliko ljudi danas čitaju na novim medijima. Tu sve uključujemo, pa i programske jezike, a u tom bi istraživanju doznali i,  primjerice, na kojim jezicima Hrvati čitaju". Ta tri istraživanja zajedno bi stajala oko 500.000 kuna. Iako nakladnici već nekoliko godina pokušavaju zainteresirati ministarstva kulture da plati taj projekt, zasad niti jedna garnitura nije pokazala interes da to učini, što je naljutilo nakladnike.

"Nezadovoljni smo politikom koju institucije vode prema knjizi, stoga počinjemo s pritiskom prema ljudima koji imaju moć da nam dogodine pomognu. Projekt Noć knjige može se podići i na višu razinu, a ovo je maksimum s novcem kojim raspolažemo. Godinama nas samo tapšaju po ramenu, no država ne želi pomoći i odlučili smo ubuduće izaći iz svoja četiri zida. Nakon provedbe tih istraživanja situacija bi bila jasnija, nama trebaju činjenice. Rezultati naša istraživanja ne ostaju u ladicama nekih interesnih grupa, mi se zalažemo da svi podaci budu javno dostupni", rekao nam je Nejašmić. Na tu smo temu poslali smo upit ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek, no do zaključenja broja nismo dobili odgovor. Ovogodišnja Noć knjige održat će se u čak 284 naselja.

Sudjelovat će više od 625 knjižnica, knjižara, nakladnika, odgojno-obrazovnih ustanova i drugih sudionika, koji su pripremili preko 1130 programa i akcija na zajedničku temu Budućnost knjige. Noć knjige neprestano se širi, a ove godine istoga se dana održava i u susjednoj Sloveniji, te BiH i Crnoj Gori, po hrvatskoj franšizi.  Nejašmić je dodao kako se broj knjižara u RH neće značajnije povećavati, pa su se nakladnici odlučili proširiti na mjesta gdje se ljudi okupljaju – kreću s projektom Prijatelj knjige, želeći skrenuti pozornost i na one kojima rad s knjigom nije primarna djelatnost, ali svojim aktivnostima promiču knjigu i čitanje. Takvi klubovi, kafići, restorani i hoteli dobit će dvojezičnu oznaku koja sugerira da je to mjesto prijatelj knjige.

Kriteriji za dodjelu statusa "prijatelj knjige" jesu da se tijekom godine organizira najmanje pet promocija knjiga, da u svojem prostoru ima postavljenu policu s knjigama ili je sudjelovao u manifestaciji Noć knjige. Dobrila Zvonarek, koja u Organizacijskom odboru predstavlja Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu (NSK), osvrnula se na stopostotno povećanje broja osnovnih škola koje su se ove godine priključile obilježavanju Noći knjige – čak 188, u usporedbi s prošlogodišnjih 96, a među sudionicima je i 26 vrtića, kao i brojne srednjoškolske i visokoškolske ustanove. Najavila je otvaranje Noći knjige u podne 23. travnja u auli NSK-a uz simbolično lansiranje rakete od knjiga.

Vanja Štalec istaknula da su hrvatske narodne knjižnice, čiji su Knjižnice grada Zagreba (KGZ) koordinator, ponovo prepoznale potrebe svoje lokalne zajednice, pa uz svoje klasične programe knjižničari izlaze iz knjižnica i programe Noći knjige organiziraju na mjestima kao što su zatvori, domovi za djecu, domovi za starije osobe. U suradnji s Hrvatskim željeznicama i Jadrolinijom, Noć knjige i ove će godine putnicima u prigradskim vlakovima na području Zagreba i okolice, te putnicima svih triju plovnih područja Jadrolinije, omogućiti emitiranje audiopriča knjiga za djecu, napomenula je Štalec.

Po zadnjim dostupnim podacima, hrvatski nakladnici su 2016. imali ukupni prihod od 761 milijun kuna, te 81 milijun kuna dobiti. U toj je djelatnosti registrirano 310 mikro poduzetnika, 22 mala, tri srednja te jedan veliki poduzetnik. Najveći je prihod imala Školska knjiga (171,4 mil kuna), a drugi je bio danas nepostojeći Algoritam (42,6 mil.). Treći je bio VBZ (22,3 milijuna), pa Naklada Ljevak (15 mil.), Profil knjiga (8,6 mil.) i Fraktura (sedam milijuna kuna). Prema rezultatima lanjskog istraživanja GfK, 25% ispitanika kupilo je barem jednu knjigu u posljednja tri mjeseca. Najviše čitaju osobe koje žive u većim gradovima (70%), potom visokoobrazovani (69%), žene (65%) te osobe u dobi do 24 godine (62%). Na pitanje što bi ih motiviralo da češće kupuju, 58% je reklo da će to učiniti ako knjige pojeftine.