Dok oni koji biraju mobitele niže cijene zbog inflacije pomno čekaju promotivne akcije, ukupno u Hrvatskoj je sve više onih koji izdvajaju i po 600 ili 1000 eura za novi premium mobitel.

Svjedoči tome Pavle Zobundžija, direktor odjela mobilnih komunikacija u Samsung Electronics Adriaticu s kojim smo razgovarali o najnovijim trendovima u svijetu mobilnih uređaja, rivalstvu s američkim Appleom i drugim temama.

Koji su najnoviji trendovi u industriji mobilnih telefona?
Zadnjih godinu dana glavni trend je svakako umjetna inteligencija. Oko 2009. i 2010. godine pametni telefoni su postali ‘mainstream’ i zadnjih desetak godina to je bilo to, bez ikakvih velikih novosti. Bili su tanji, deblji, veći, manji, brži, sporiji. Potom smo 2019. donijeli prvi preklopni pametni telefon na tržište, a 2024. s Galaxy AI noviteti su krenuli u smjeru umjetne inteligencije.

Od početka prošle godine svi igrači u mobilnoj industriji donijeli su svoja rješenja vezana uz AI i to je definitivno nešto što u ovom trenutku dominira utrkom i cjelokupnom mobilnom industrijom. Telefoni su već došli do vrlo visoke razine i brzine, kako kvalitete, tako i kompaktnosti. Sada je na redu napraviti ih još malo pametnijima kroz AI.

Hoće li AI promijeniti klasičnu interakciju s mobitelom?
Vjerujem da postepeno hoće. Ništa ne ide preko noći. Tržište Hrvatske, ali i cijele regije koju pokrivamo, a riječ je o oko od četiri milijuna ljudi u Hrvatskoj i oko 22 milijuna u regiji, i to su različiti korisnici. Od onih bazičnih, koji još, možda koriste stare uređaje na tipke do najnaprednijih korisnika.

Naravno da će ovi drugi puno brže prihvatiti inovacije, ali mi smo već sa S25 uveli mogućnost da se telefonom upravlja ne samo pomoću zaslona, nego i govorom i gestama. Umjetna inteligencija je već napravila uređaj ‘pametnijim’. Primjerice, kad se vozim u autu, mobitel mi je na stalku i mogu glasovno nekog nazvati ili nešto izračunati. Mislim da je to sve više smjer kretanja interakcije s telefonom.

Ključno je da korisnici shvate što im se sve nudi, što je sve moguće. Ima puno onih koji uzimaju nove uređaje jer je došlo vrijeme za zamjenu ili samo zato jer je novi model bolji ili atraktivniji. Korisnici ne ulaze dovoljno detaljno u sve mogućnosti uređaja. Što ih budu svjesniji, to će način interakcije s telefonom sve više ići u beskontaktno korištenje. Ili glasom ili gestama ili na neki drugi način, a ne samo tipkanjem.

Koje su specifičnosti Adria regije?
U Samsungu stalno gledamo specifičnosti, tražimo trendove koje uspoređujemo s najvećim europskim zemljama, jer tamo su istraživanja tržišta najpreciznija. Trendovi su slični, razlika je jedino u brzini prihvaćanja trendova i tome koliko treba da trendovi koji su došli izvana zažive.

Savjeti stručnjaka

Zašto je usavršavanje engleskih komunikacijskih vještina ključno za poslovni uspjeh

Studija slučaja

Studija slučaja – Panvita: Zašto su strateška partnerstva ključna za finaliziranje multimilijunskih akvizicija u regiji

U istraživanjima zašto ljudi odabiru S25, na prvom mjestu je kamera, kao klasično važna funkcija, dok se na drugom mjestu, s 30 posto odabira u većini zemalja nalazi AI. Ljudi žele upoznati i vidjeti ovaj novi segment. Po pitanju korištenja umjetne inteligencije, u Adria regiji malo kaskamo, ali korištenje AI-ja raste i kod nas i tako vidimo da umjetna inteligencija sve više dobiva na značaju.

Uz to, zadnjih nekoliko godina primjetan je rast u premium segmentu prodaje, to su najskuplji mobilni uređaji. Interno imamo dvije razine premium segmenta, jedan je maloprodajne cijene od 600 eura na više, a uz to je i potkategorija od 1000 eura i više. To su nam dva najbrže rastuća segmenta, s tim da najveći skok na onim uređajima u rangu od 1000 eura plus. Takav trend vidi se u Europi od 2023., a lani i ove godine ubrzava se kod nas.

Kakvi su lanjski poslovni rezultati?
Prošla godina za Samsung je bila u djelu mobilnih uređaja najbolja do sada. Rasli smo u svim segmentima. Količinski smo otprilike na razini prethodnih godina, s relativno malim rastom, ali u vrijednosti smo napravili najbolji rezultat otkad Samsung djeluje u Hrvatskoj i time smo jako zadovoljni.

Kako vidite svoju poziciju u odnosu na konkurenciju, posebice rivalstvo s američkim brendom Apple?
Apsolutno, najveći rivalitet je s Appleom, jer trendovi iz inozemstva se preliju i na Adria tržište. Imamo zdravu tržišnu utakmicu gdje svatko od nas želi napraviti najbolje što može. U regiji i u Hrvatskoj držimo oko 50 posto korisnika mobilnih telefona, što je izazov jer imamo jako veliku bazu koju svi žele napasti. Nema rasta baze, korisnika ima koliko ima, godišnje se proda uređaja koliko se proda. Nama je cilj obraniti našu bazu i privući još neke korisnike, dok svi ostali napadaju broj jedan. To je tako i u sportu i u bilo kojoj drugoj industriji.

S kime u regiji je Hrvatska najsličnija?
Hrvatska je najsličnija sa Slovenijom. Ne samo zato što smo u Europskoj uniji pa su i s te neke pravne regulative sličnije, nego su i ljudi više orijentirani na premium segment, koji u obje države raste. Korisnici imaju veću kupovnu moć kad odaberu uređaj, drže ga prosječno dvije do tri godine, iako naravno ima onih koji mijenjaju svake godine, ali većinski se mobitel mijenja kad korisnik vidi određen razlog za promjenu. Srbija je tu negdje između, kod njih je raskorak medium i premium segmenta.

Dosta je velik premium segment, ali naravno u zemlji s tako velikim brojem stanovnika, nisu svi premium. I tu je taj neki raskorak gdje opet prilagođavamo tim korisnicima koje želimo prebaciti iz primjerice medium u premium segment. To je nešto što rade svi ‘vendori’ na tržištu, svi proizvođači, i mislim da je to ključ uspjeha u industriji. Koliko dobro ćemo zadržati svoje korisnike, potaknuti ih na ‘upgrade’ i naravno obraniti se od konkurencije.

Koji su najznačajniji kanali prodaje?
U Hrvatskoj su dominantni mobilni operateri. Od početka industrije mobilnih telefona krajem 1990-ih i početkom 2000-tih, mobilni operateri dominiraju i dalje prodaju više od 70 posto svih uređaja u Hrvatskoj. S tim u vezi su i oni, naravno glavni kanal.

Međutim, vidljivo je za zadnjih nekoliko godina, posebno od pandemije 2020. kako raste taj segment maloprodaje. Naravno, pandemija je donijela rast online prodaje, ne samo partnerske online prodaje, nego je Samsung prije tri godine pokrenuo vlastiti e-shop u Hrvatskoj na kojem se nudi direktna prodaja.

Koji su trendovi kod mlađih korisnika, poput generacije Z?
Sada su to generacije koje su odrasle s telefonom u ruci, vidim to i na svojim klincima. Svakako postoje generacijske razlike. O razlici u satima provedenim na uređaju i potrošnji podataka više će znati operateri, ali generacija Z i milenijalci više su nego oni prije fokusirani na konzumaciju podataka svih vrsta na društvenim mrežama pa traže uređaje koji će zadovoljiti njihove potrebe.

U borbi za njih, dva brenda dominiraju, mi i naši američki konkurenti, koji imaju između 80 i 90 posto tržišta te skupine. Generaciju Alfa, one još mlađe, teško je predvidjeti, za sada im brend nije bitan već uzimaju starije telefone svojih roditelja, ali što su svjesniji, uglavnom idu u dva smjera i to će odlučiti industriju u sljedećem periodu. Taj prvi doticaj s telefonom ipak je ključan jer će stvoriti preferenciju i odanost za budućnost.

Koliki je udio Samsunga u broju prodanih uređaja u godinu dana?
Sveukupno tržište je oko milijun uređaja godišnje, svih segmenata, od najjeftinijeg do najskupljeg. Taj broj se ne mijenja već godinama. Samsung je prošlu godinu završio s više od 50 posto tržišnog udjela u količini. Vrijednosno, premium segment činio je više od pola.

Primjećuje li se osjetljivost na cijenu barem u onom najjeftinijem razredu mobitela?
U zadnje vrijeme ima osjetljivosti otkako je inflacija podivljala i nakon pandemije ljudi su puno oprezniji, više čekaju akcije i žele dodanu vrijednost. U trenutku neke promotivne akcije i mi i naši partneri vidimo značajan porast prodaje. To pokazuje koliko su mobilni uređaji još uvijek poželjni, ali važna je vrijednost za novac. Zato smo u našu A-seriju koju mijenjamo svake godinu u ovo vrijeme, unijeli AI kao dodatnu vrijednost.

Uveli smo šest godina ‘software upgradea’ za te uređaje, dakle korisnik koji uzme A-seriju šest godina može računati da će mu telefon biti podržan nadogradnjama što ljudima daje sigurnost će dobro raditi i biti optimiziran. To je s proizvodne, korejske strane. Mi lokalno kroz različite promocije i aktivnosti koje radimo, pokušavamo još dodatno staviti fokus na naše uređaje.

Koji je najveći izazov trenutačno na domaćem polju mobilnih uređaja?
Jasno je da trend od prije desetak godina kad se mogao kupiti nekakav premium telefon za jednu kunu, nije bio realan. To je rađeno na temelju subvencije koje su operatori stavljali. Došli smo na EU razini, pa i regionalno, da su operateri zapravo potpuno ukinuli ili značajno smanjili subvenciju na vrlo male iznose.

To utječe na tržište, miješa karte, jer raste važnost neoperatorskog dijela tržišta, ali opet operatori su i dalje najveći kanal. Imaju najbolju prodajnu mrežu, razrađenu servisnu mrežu, komunikaciju, marketing, kontakt sa korisnicima slično kao i mi, ali opet na drugi način.

Na kraju, to su zajednički korisnici i treba zadržati taj kvalitetan odnos s njima, ali i graditi i dalje ojačavati odnos s ovim drugim dijelom tržišta, a tu se ponovno miješaju karte kako će korisnici na to reagirati. To je jedan od izazova s kojima se svi sad suočavamo jer sve ono što je vrijedilo do 2020.-2021., sad se značajno mijenja i bit će još i izraženije u budućnosti.

U kojim segmentima Samsung ostvaruje najbolje rezultate?
Mobiteli su najpopularniji jer je to najtraženiji i najomiljeniji uređaj koji imamo sa sobom 24 sata pa i kad spavamo nam je tu negdje blizu. No valja naglasiti, Samsung i zemlji i u regiji ima izvrsne rezultate u segmentu televizora, u kojem je Samsung globalno već 20 godina svjetski broj jedan. Tako je i u ovoj regiji. Osim toga, tu je i segment bijele tehnike koji je dostupan. Osobno me veseli mogućnost povezivanja svega u ekosistem pa, recimo, znak da je stalo pranje odjeće u perilici može doći na mobitel. Nekad su ljudi više odmahivali rukom, ‘što će mi to’, ali vremena se mijenjaju.

Kako vidite budućnost potrošačke elektronike u idućih pet godina?
Mislim da će sve više se brisati granice između tih uređaja, naravno telefon će ostati telefon, televizor televizor, ali povezivost će biti sve veća. Uz to, umjetna inteligencija će sigurno imati još jači utjecaj na svakodnevni život. Još nismo ni sami svjesni što nam sve AI donosi.

Interno smo imali sastanke o tome na top razini, pričali s Korejom, oni su dali neke ideje i razmišljanja, međutim u samo godinu dana sve se razvilo puno brže i više od svih očekivanja i to u svim smjerovima. AI se multiplicira strahovito. Što god da kažem, možda će danas zvučati kao znanstvena fantastika, ali ljudi svojom kreativom sve guraju u nove razine koje još danas nisu ni vidljive.