Suočen s pritiscima koalicijskih partnera i štrajkaša, premijer Andrej Plenković odlučio se za strateško reteriranje.

Vlada odustaje od smanjenja PDV-a i povećava plaće desecima tisuća građana zaposlenih u javnom sektoru u potezu koji bi jednim udarcem mogao održati koaliciju na okupu i pritom ne ugroziti stabilnost proračuna. Predsjednik Vlade u Saboru je najavio da će udovoljiti zahtjevima sindikata o rastu plaća u državnim i javnim službama o povećanju plaća od 6,1 posto u 2020. godini dinamikom 2%+2%+2%, povećati osobni odbitak i minimalnu plaću te pritom odustati od nižeg PDV-a.

Takav uzmak nije neočekivan nakon probnih balona o odustanku od smanjenja opće stope PDV-a s 25 na 24 posto planiranog za početak siječnja iduće godine.  Nakon višemjesečnih upozorenja stručnjaka da je to loše rješenje koje iz proračuna izbija između 1,7 i 1,8 milijardi kuna godišnje bez realnog efekta na ekonomiju, a u okolnostima rastućih sindikalnih pritisaka, premijer je pristao na taktički zaokret. 

"Ušteda" na PDV-u preusmjerit će se na rast osnovice plaća, a istodobno, diže se iznos neoporezivog odbitka u izračunu poreza na dohodak svim radnicima s 3800 na 4000 kuna što će broj građana koji nisu u škarama poreza na dohodak povećati za 75 do 80 tisuća. "Predloženo rješenje u kojem se odustaje od smanjenja opće stope PDV-a i podiže neoporezivi odbitak je bolje jer će rezultirati rastom domaće kupovne moći što će iduće godine donijeti brži rast BDP-a. Korekcija osnovice umjesto koeficijenata je kvalitetniji horizontalni pristup nego ići po pojedinim koeficijentima resora što vodi u potpuni kaos", ističe Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta koji je od početka bio protivnik intervencija u PDV.

Ministar financija Zdravko Marić rekao je da će rast plaća u javnom sektoru godišnje proračun stajati između 1,1 i 1,3 milijarde kuna, dok veći osobni odbitak znači još oko 500 milijuna kuna manje lokalnim jedinicama od poreza na dohodak kojima slijede kompenzacijske mjere.  "Veći rashodi anuliraju se uštedom na PDV-u čime se ne bi bitnije mijenjao deficit već samo njegova struktura", ističe Lovrinčević.

U svjetlu Moody'sove revizije kreditnog rejtinga države na rasporedu u petak to je  svakako ključan detalj. Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) pozdravio je odustanak od smanjenja PDV-a i povećanje osobnog odbitka. I bolje da ovo povećanje ide iz te potencijalne uštede na PDV-u i da se taj dio financira iz odustajanja smanjivanja PDV-a, nego da se ide u posuđivanje novca na tržištu kapitala ili povećanja nekih drugih nameta", kaže Majetić dodavši da poduzetnici "nisu sretni da se taj novac troši na takav način, ali da je u ovom kontekstu to najbolja odluka". Poslodavci su inače, u srijedu radno ujutro odustali od najavljene press konferencije na kojoj su trebali kritizirati izmjene Zakona o radu budući da je netom prije dolaska premijera u Sabor Vlada u paketu povukla izmjene iz procedure i najavila daljnje brušenje rješenja sa socijalnim partnerima.

Izbijaju im milijune
Strateški detalj u priči svakako je i refleksija na lokalne proračune. Naime, kad se radio četvrti krug porezne reforme u igri nije bilo diranje u porez na dohodak jer to lokalnim vlastima izbija milijune iz proračuna, ponajviše zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću koji je neuvijeno spominjao potporu "žetončića" u Saboru. Iako će i ovim rješenjem glavni gubitnik biti zagrebačka blagajna, uz kompenzacijske mjere manjak će ublažiti rast plaća koji će dijelu zaposlenih donijeti skok u viši porezni razred što bi moglo smiriti nezadovoljstvo.

"Druga strane medalje rasta plaća jest što će on otupiti oštricu potrebe prebacivanja radnika iz javnog u privatni sektor", napominje Lovrinčević, a na sličnom je tragu i Majetić.  "Mi kao poslodavci nismo sretni da se ponovo povećavaju troškovi državnog proračuna i da se povećavaju plaće bez da se u jednom resoru napravila ozbiljna reforma i analiza kako sustav optimizirati", rekao je. 

Poslodavci smatraju da je proračun prevelik, preglomazan i preskup za domaće gospodarstvo i da treba provesti reforme kako bi se provela štednja – smanjivanje, a ne povećavanje.  "Od ozbiljnih reformi, osim u poreznom dijelu, nema nikakvih najava, a ima puno prostora da se stvari poboljšavaju. Očito da naša zemlja s ovim referendumom, i građani, ne žele promjene reforme, a žele bolje živjeti, a to jednostavno teško može zajedno", poručio je Majetić.

I dalje štrajk u školama
Premda je Vlada najavila ispunjavanje želja teško stotine milijuna kuna, na sindikalnoj sceni nisu zadovoljni rješenjem da se ne diraju koeficijenti.  Sindikalist Vilim Ribić ocijenio ga je nekorektnim i politikantskim, a prosvjetari najavili nastavak štrajka. Marić je poručio da će se Vlada "uhvatiti u koštac s problematikom koeficijenata složenosti poslova", kao i dodataka definiranih različitim ugovorima" pa će se u narednih nekoliko mjeseci napraviti temeljita analiza radnih mjesta i poslova u javnoj i državnoj službi. 

I koalicijski partner (zasad) HNS kalkulira da su ustupci tek prvi korak, no ostaje vidjeti hoće li se podrška sindikatima (kao i samog sindikalnog članstva)  pokazati efemernom i istopiti u narednoj rundi kalkulacija kad se budu vagale (ipak) izborene veće plaće i ostanak na vlasti.