Za sve dionike tržišta zgradarstva i obnove, uz privatne i javne vlasnike, građane i poslovne subjekte, inženjere građevine, arhitekte te sve prateće važne tehničke struke, prvo polugodište 2021. bit će zanimljivo razdoblje jer će se ‘krojiti’ novi Programi energetske obnove koji se odnose na višestambene zgrade, obiteljske kuće, zgrade javnog sektora kao i zgrade koje imaju status kulturnog dobra.

Sve navedeno je što se dinamike tiče tek dio prve od tri ‘dionice’ na horizontu do 2050., dakle nova su pravila i okvir za razdoblje od 2021. do 2030., sukladno Vladinoj strategiji energetske obnove nacionalnog fonda zgrada za tri desetljeća ukupne vrijednosti 243 mlrd. kn.

Daljnje unapređenje procesa očekuje se i kroz donošenje Programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima te Programa razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama.

U sklopu zadnje mjere osigurat će se financijska potpora projektima iz ESI fondova, navode u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, u skladu s ciljem za razdoblje 2021.-2027. – Zelenija Europa s niskom razinom emisija ugljika promicanjem prelaska na čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnog gospodarstva, prilagodbe klimatskim promjenama i upravljanja rizikom i njegova sprječavanja.

Dostići ambiciozne ciljeve

Sve sastavnice obuhvaćene su Akcijskim planom energetske obnove nacionalnog fonda zgrada resora koji vodi ministar Darko Horvat, uključujući i donošenje Programa suzbijanja energetskog siromaštva i dodatnog programa za korištenje OIE u stambenim zgradama na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi za 2021.-2025.

Cijeli niz mjera predviđenih za prvih 10 godina s pokrivanjem različitih zgrada izrađuje navedeno Ministarstvo, a donijet će ih prema Zakonu o gradnji – Vlada. A, doznajemo, do 30. lipnja 2021. to znači očekivano donošenje 8 novih Programa energetske obnove.

U svima se, navode iz Horvatova resora, detaljnije razrađuju ciljevi i aktivnosti te sredstva za provedbu, izvori financiranja, učinci i izvršna tijela, tako da bismo, kažu, pomoću novih mjera do 2030. trebali dostići ambiciozne ciljeve za postizanje klimatskog cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova za 55%, u usporedbi sa stanjem 1990., a prema inicijativi Renovation Wave treba smanjiti emisije stakleničkih plinova iz zgrada za 60%.

Predviđaju se i mjere za dalju budućnost kako bi se fokus s obnove pojedinačnih zgrada pomaknuo na obnovu urbanih cjelina. Pojedinačne zgrade zbog mikrolokacije i drugih ograničenja koja se prenose iz planova više razine mogu biti u znatnom tehničkom raskoraku u odnosu na optimalne zahtjeve za zgrade, pojašnjavaju.

Promatranjem gradskih četvrti ili susjedstva moguće je, navode, uključiti u analizu odnose među zgradama i moguće putove razmjene energije, te omogućiti postizanje nZEN zahtjeva za više zgrada, čime se povećava motivacija vlasnika za energetsku obnovu.

Zeleno kreditiranje

Ističu da problematika energetske učinkovitosti građevinskih područja ili nearly Zero Energy Neighbourhoods – nZEN – većih prostornih cjelina s nultom potrošnjom energije dodiruje druga područja – smart tehnologije, pametne mreže, uključivanje korisnika, dodatnih uvjeta i zahtjeva u pogledu vlasništva, zbog prenošenja zahtjeva za energetskom učinkovitosti na šire područje.

“U razdoblju od prvih 10 godina je nužno unaprijediti stanje urbanog okoliša u gradovima i naseljima, revitalizirati napuštene i zapuštene gradske objekte i prostor njihova neposrednog okoliša te prema potrebi dekontaminirati prostor.

U tom smislu MPGI je u procesu izrade novih nacionalnih Programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima i Programa razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, kojima se postižu ekološke, gospodarske i društvene koristi održivog razvoja”, potvrđuju u ovom resoru.

Kako proces obnove zahtijeva velike investicije, ističu da će primarna pokretačka točka energetske obnove zgrada u prvih 10 godina, uz postojeće vlasničke odnose i ekonomsku strukturu suvlasnika u RH, biti bespovratna sredstva za energetsku obnovu, a s iscrpljivanjem ovih izvora financiranja postupno će se razvijati i osnivati novi fondovi.

I dok kohezijska politika tradicionalno čini glavni izvor javnog financiranja EU za izravno ulaganje u poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada, kažu, za sufinanciranje koristit će se svi raspoloživi izvori, poput ESI fondova, Fonda za oporavak i otpornost, nacionalna sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, privatna ulaganja ESCO tvrtki, ulaganja iz sustava obveza energetskih ušteda, povlaštenih zajmova, garancija i JPP-a.

“Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027. i instrument za oporavak NextGenerationEU također pružaju jedinstvenu priliku za pokretanje vala obnove. Europska komisija će surađivati s državama članicama, EIB-om i tržišnim akterima kako bi olakšala provedbu pravila za kombiniranje programa i instrumenata EU, nacionalnih fondova i privatnih sredstava za projekte obnove.

Također će savjetovati države članice koje se namjeravaju koristiti prihodima iz sustava EU za trgovanje emisijama (ETS) i mogućnostima Fonda za modernizaciju ETS-a kao izvorom financiranja programa obnove zgrada, posebno za kućanstva s nižim dohotkom.

Ponuda privatnog financiranja s inovativnim uslugama obnove bit će sve privlačnija poslovna ponuda, kao i poticanje razvoja zelenog kreditnog i hipotekarnog financiranja”, poručuju iz ovog Ministarstva.