Hrvatska će 20 godina nakon usvajanja prvog zakona o mirenju reformom ovog instituta i u okviru reforme sudskog postupka, radi povećanja ažurnosti i efikasnosti sudova, kako je predviđeno u okviru NPOO-a na liniji većeg povjerenja stranaka u medijaciju, ustanoviti novo tijelo – to je Centar za mirno rješavanje sporova.

Riječ je o javnoj ustanovi čije osnivanje slijedi u cilju ostvarenja svrhe novog Zakona o mirnom rješavanju sporova. Nova rješenja predstavljena su u nacrtu zakonskog prijedloga za koji nadležno Ministarstvo pravosuđa i uprave (MPU) provodi e-savjetovanje te će njihovim stupanjem na snagu prestati važiti Zakon o mirenju iz 2011.

Velike ovlasti Centra
Naime, učinci razvoja mirenja u sklopu općeg i posebnog zakonskog okvira, zbog niza razloga nisu u potpunosti zadovoljavajući, iako se uz sudove provodi i izvan suda pred nizom institucijama za mirenje, a neki od njih su centri za mirenje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Hrvatskoj odvjetničkoj komori, Hrvatskoj obrtničkoj komori i Hrvatskoj udruzi za medijaciju.

Osnivač Centra je Republika Hrvatska, osnivačka prava obavljat će MPU, sjedište Centra bit će u Zagrebu, a radit će i njegove podružnice. Osnivanje Centra u Nacrtu se predviđa rješenjem Ministarstva u roku od 30 dana od stupanja zakona na snagu, dok se ovlasti i zadaci ukratko odnose na poticanje razvoja kulture mirnog rješavanja sporova.

Centar će akreditirati institucije za mirno rješavanje sporova te programe edukacije za pojedine vrste mirnog rješavanja sporova. Provodit će, samostalno ili u suradnji s akreditiranim institucijama, stručno osposobljavanje i usavršavanje medijatora i procjenitelja.

Vodit će Registar medijatora i procjenitelja, uz zadaću djelotvorne suradnje s tijelima sudbene vlasti i institucijama za mirenje, kao i za ranu neutralnu procjenu izraženu kroz postupak u kojem procjenitelj na temelju sporazuma stranaka daje ocjenu spornih činjeničnih i pravnih pitanja.

Prema prijedlogu, mirno rješavanje spora je svaki izvansudski ili sudski postupak kojim stranke nastoje sporazumno riješiti spor, uključujući medijaciju, ranu neutralnu procjenu te strukturirane pregovore. Stranke će biti dužne pokušati riješiti spor mirnim putem prije pokretanja parničnog ili drugog sudskog postupka u kojem se odlučuje o spornim zahtjevima.

Kod ove obveze također se predviđa uloga Centra kojem se svaka stranka može obratiti, primjerice radi pribavljanja adrese protivne stranke i pomoći u dostavi obavijesti i prijedloga te radi pomoći u odabiru prikladnog postupka mirnog rješavanja sporova.

U nacrtu se regulira povjerljivost kao jedno od temeljnih načela ovih postupaka, uključujući i to da se informacije i prijedlozi izneseni u povjerljivom razgovoru s medijatorom i pregovorima u sklopu postupka neće zlorabiti u eventualnim kasnijim postupcima.

Procjena fiskalnog učinka novog zakona napravljena je samo za redovno poslovanje bez iskazanih iznosa za koje su sredstva osigurana u Državnom proračunu RH za 2023. i projekcijama za 2024. i 2025. u okviru razdjela 109 – Ministarstvo pravosuđa i uprave.

Naime, podaci o potrebnim sredstvima, navode u resoru, bit će poznati kad bude izrađen prijedlog novog propisa koji će sadržavati odredbe o tome kada će biti osnovan Centar za mirenje te u kojem će biti propisan broj podružnica i njihovo sjedište, broj osoba koje će raditi u svakom Centru, hoće li te osobe biti preuzete iz sadašnjih institucija ili će biti potrebno novo zapošljavanje, hoće li raditi u sadašnjim prostorima ili će biti potrebno osigurati nove prostore, hoće li koristiti sadašnju opremu ili će biti potrebno nabaviti novu i slično.

Tada će se izraditi i nova procjena fiskalnog učinka “koja će uključivati sve troškove centara za mirenje, ako ih bude”.

Tanka statistika
Po pitanju statističkih podataka za sudsko mirenje za razdoblje od 2013. do 2022., iz MPU-a navode da su hrvatski sudovi riješili 4.934 predmeta.

“Napominjemo kako Ministarstvo pravosuđa i uprave ne vodi statističke podatke za izvansudsko mirenje. Kako je trenutni sustav mirenja disperziran, a institucije za mirenje nisu međusobno povezane, Ministarstvo nema uvid u ažurne statističke podatke o izvansudskom mirenje, što je jedan od razloga donošenja novog Zakona o mirnom rješavanju sporova i osnivanja Centra za mirno rješavanje sporova”, poručuju u MPU.