"Svjetske naftne kompanije neće opljačkati Hrvatsku, nego će Ina biti stavljena u istu ravan kao i konkurencija kada je u pitanje istraživanje nafte i plina u Jadranu”, uvjeren je naftni konzultant i direktor Oil & Gas consultinga Jasminko Umičević nakon što su se pojavili različiti komentari i podijeljena mišljenja oko prijedloga novog Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika nakon kojega bi navodno trebala doći i korporacija Exxon Mobile zainteresirana za naftu i plin u Jadranu.

Prema Umičeviću, Ina već godinama zapostavlja ulaganje u istraživanje nafte i plina pa je nužno dovesti kompanije koje će imati novac i interesa istraživati ugljikovodike u Jadranu, za koje se pretpostavlja da se u većim količinama nalaze u njegovom dubljem, južnom dijelu. “Prema nekim procjenama hrvatskih stručnjaka, područje Dinarida leži na oko 3,5 milijardi barela nafte. Prevedeno ugrubo na jezik brojki, riječ je o vrijednosti od oko 300 milijardi dolara”, kaže Umičević.

Duga tradicija istraživanja nafte

Hrvatska ima 60 godina dugu tradiciju u istraživanju nafte i plina te se u Zagrebu nalazi jedini geološko-naftni fakultet u bivšoj Jugoslaviji, zbog čega postoji dovoljan broj stručnjaka za obavljanje istražnih i ostalih radova. Problem u daljnjem istraživanju Jadrana uvijek bio novac, ali i nevoljkost novih mađarskih suvlasnika Ine da se bave istraživanjem, kaže Umičević. Danas se može bušiti na mnogo većim dubinama nego je to bilo ranije, što je velika šansa Hrvatske da postane energetski neovisnija. 

Umičević tvrdi da je tehnologija istraživanja i bušenja danas prilično napredovala i da se bez većih problema mogu dohvatiti polja na južnom dijelu Jadrana. “Jadran se počeo istraživati 80-ih godina prošlog stoljeća. Usporedite mobitel tada s onim koji imate danas. Eto, to vam je otprilike razlika u tadašnjoj i današnjoj tehnologiji koju hrvatski dio Jadrana još nije vidio”, slikovito je opisao Umičević. Priznaje da ekološki rizik postoji kada je u pitanju bušenje nafte. “Naravno da ne možete biti stopostotno sigurni, ali morate znati da EU ima dvostruko rigoroznije ekološke propise od SAD-a. Osim toga, tankeri već odavno plove Jadranom, a Talijani na suprotnoj strani Visa na svojoj strani već imaju šest naftnih bušotina”, kaže Umičević, dodajući da se na istraživanje i bušenja spremaju i u susjednoj Crnoj Gori i Albaniji koji su kao pripremu također donijele nove zakone  iskorištavanju i eksploataciji ugljikovodika. 

Zakon uvijek može biti bolji

Prema prijedlogu novog zakona, investitor i Vlada mogu sklopiti jedan od ugovora koje predviđa zakon – ugovor o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika, ugovor o istraživanju i eksploataciji uz obvezu plaćanja naknade i poreza ili pak kombinaciju tih dvaju ugovora. Investitor je obavezan pridržavati se svih propisa koji se odnose na zaštitu prirode i okoliša, zdravlja i sigurnosti te sanaciju područja na kojem su izvedeni rudarski radovi. Vlasništvo nad cjelokupnom dokumentacijom i svim podacima vezanim uz ugljikovodike pripada isključivo državi. Na nedavnom okruglom stolu u organizaciji HAZU-a i Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa moglo se čuti kako je novi Zakon nedorečen i ne pruža dovoljnu pravnu zaštitu investitorima.“Naravno da zakon uvijek može biti bolji, ali je mnogo bolji od starog koji je bio katastrofalan”, kaže Umičević.  

• Istraživanje nafte i plina: Otvorena vrata Exxon Mobilu i drugima
• ​Na hrvatskoj strani Jadrana aktivno tek 15 bušotina, a na talijanskoj 180