Od osnivanja obveznih mirovinskih fondova, od mirovinske reforme 2002. godine, mirovinski su fondovi za svoje članove ostvarili realni prosječni godišnji prinos od 3,75 posto, odnosno imovinu svojih članova su uvećali za više od 20 milijardi kuna, što Hrvatsku svrstava pri vrh ljestvice europskih zemalja, rečeno je u četvrtak na konferenciji za novinare novoosnovane Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO).

Od osnivanja obveznih mirovinskih fondova, od mirovinske reforme 2002. godine, mirovinski su fondovi za svoje članove ostvarili realni prosječni godišnji prinos od 3,75 posto, odnosno imovinu svojih članova su uvećali za više od 20 milijardi kuna, što Hrvatsku svrstava pri vrh ljestvice europskih zemalja, rečeno je u četvrtak na konferenciji za novinare novoosnovane Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO).

Kako je kazao predsjednik Udruge i predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranja Dubravko Štimac, od 21 europske zemlje za koje je podatke o prinosima u razdoblju od 2002. do 2013. godine objavio OECD, Hrvatska se svrstala na peto mjesto.

Više prinose od hrvatskih mirovinskih fondova u tom su razdoblju ostvarili samo fondovi u Danskoj, Nizozemskoj, Norveškoj i Luksemburgu, a iza Hrvatske su fondovi iz nekih od najjačih svjetskih gospodarstava, primjerice Njemačke, Švicarske i Velike Britanije. Ako se, pak, promatraju zemlje regije, viši se realni prinos u tom razdoblju bilježi samo u Poljskoj.

Štimac je kazao i da je prosječni prinos u drugom mirovinskom stupu, odnosno prinos četiriju obveznih mirovinskih fondova koji djeluju na hrvatskom tržištu, u 2014. iznosio 11,36 posto, a u posljednji tri godine prinos je bio 9,32 posto. Od osnivanja, od 2002., prosječni je godišnji prinos bio na razini od 6,06 posto, što umanjeno za stopu inflacije u tom razdoblju realno iznosi 3,75 posto.

Pritom je podsjetio da su prije krize prosječni godišnji prinosi bili oko ili iznad 7 posto. Uslijedile su 2008. i 2009. godine "koje su malo bolile", ali sada se prinosi lagao vraćaju na te razine, istaknuo je Štimac.

Iskazano u novcu, dodao je, to znači da su mirovinski fondovi za svoje članove od početka rada do kraja 2014. godine zaradili više od 20 milijardi kuna, odnosno uplaćenih oko 50 milijardi kuna doprinosa uvećano je na trenutno više od 68 milijardi kuna imovine kojom fondovi upravljaju (razlika se odnosi na dio članova s benificiranim stažom prebačenih iz drugog u prvi stup).

Štimac je predstavio i izračun prema kojem, po trenutnim vrijednostima, 75 posto ukupnih mirovinskih doprinosa, koji se uplaćuju u prvi mirovinski stup generira 54,14 posto ukupnih mirovinskih primanja, a 25 posto doprinosa drugog stupa preostalih 45,86 posto iznosa mirovine.

Da će stanje u prvom mirovinskom stupu, koje je i danas kritično, vjerojatno postajati sve gore, istaknuo je, govore i podaci o demografskim kretanjima u Hrvatskoj, odnosno očekivanje da će do 2030. broj stanovnika u radnosposobnoj dobi, od 20 do 64 godine, biti gotovo 385 tisuća manji nego danas. Istodobno, broj osoba starijih od 65 porast će za više od 200 tisuća, što znači da će omjer zaposlenih i umirovljenih pasti ispod 1:1, što dodatno govori o važnosti koju će u budućnosti imati drugi, ali i treći, dobrovoljni mirovinski stup, rekao je Štimac.

Direktorica UMFO-a Dijana Bojčeta Markoja predstavila je i dio rezultata istraživanja o percepciji učinaka mirovinske reforme i odnosa građana prema budućnosti drugog mirovinskog stupa. Uz ostalo, to je istraživanje pokazalo da gotovo trećina ispitanika drži da bi se izdvajanja u prvi stup trebala smanjiti, a u drugi povećati.