U oporbenim krugovima ozbiljno razmišljaju da u saborsku proceduru upute zahtjev za izglasavanje nepovjerenja premijeru Andreju Plenkoviću.

Kako se doznaje i u SDP-u i u Mostu, njihov uvjet da odustanu od “rušenja” Plenkovića osnivanje je Istražnog povjerenstva za Agrokor što je inicijativa koju je u saborsku proceduru uputio oporbeni SDP još krajem travnja, piše Večernji list.

I iako su se tada svi saborski zastupnici javno izjašnjavali da nemaju ništa protiv osnivanja takvog povjerenstva koje bi trebalo rasvijetliti sve nedoumice oko posrnulog koncerna, pa i zastupnici HDZ-a, nakon što se ponovno aktualizirala uloga ministra financija Zdravka Marića u odobrenju kredita HBOR-a posrnulom Agrokoru, u najvećoj su vladajućoj stranci naglo promijenili mišljenje.

Pa je oporba odlučila zbiti redove, skupiti 32 potpisa zastupnika više stranaka kojima bi se tražio Plenkovićev opoziv, a sve kako bi, kažu, spriječili da goruća tema Agrokora padne u ljetni zaborav. Prema proceduri, zahtjev za izglasavanje nepovjerenja premijeru upućuje minimalno petina zastupnika i mora se odmah uvrstiti u dnevni red, Vlada se na zahtjev mora očitovati u roku od osam dana, a maksimalno 30 dana od upućivanja zahtjeva u proceduru u sabornici mora se provesti rasprava o prijedlogu. Što zapravo znači da bi usred ljeta, najkasnije do sredine kolovoza, morala biti sazvana izvanredna sjednica Sabora na kojoj bi se raspravljalo o opozivu premijera.

"Čuli smo da se HDZ-ovci sada nećkaju oko osnivanja Povjerenstva pa je jedna od opcija i da se ide na opoziv premijera. Svjesni smo da s obzirom na trgovinu kojom je sastavljena nova većina i Vlada takav prijedlog opoziva u Saboru neće proći, ali želimo onemogućiti da se ta tema zaboravi do jeseni", potvrdio je Mostov Nikola Grmoja. Napomenuo je i da dogovor oko te inicijative još nije do kraja postignut i da će sve ovisiti o glasanju u petak.

Razloge zbog koji se HDZ predomišlja oko osnivanja Povjerenstva objasnio je jučer predsjednik Kluba HDZ-a Branko Bačić. "Ozbiljnu istragu oko nastanka i poslovanja i financiranja Agrokora trebaju provesti neovisne državne institucije",  kazao je Bačić. Podsjetio je da Državno odvjetništvo (DORH) u Agrokoru već provodi istragu koja je tajna i koju bi, boji se, saborsko povjerenstvo moglo omesti.

Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan kaže, pak, da Sabor može osnovati takvo povjerenstvo, dok je DORH-ova istraga u Agrokoru samostalna i neovisna. "Saborsko povjerenstvo donosit će određene zaključke, a kako će do njih dolaziti, to nije do DORH-a", poručuje Cvitan.

Istražno povjerenstvo za Agrokor zatražili su zastupnici SDP-a još 21. travnja. Ispitalo bi se samo nastajanje koncerna i uloga regulatornih tijela u tom razdoblju. Povjerenstvo bi istražilo i računovodstvene izvještaje Agrokora i njegovih tvrtki. Jedna od tema povjerenstva bila bi i donošenje Zakona o postupku izvanredne uprave, tzv. lex Agrokor, a traži se odgovor na pitanje zašto je Vlada uopće predložila takav zakon te koje rizike nosi njegova primjena. I kredit koji je HBOR dao Agrokoru trebao bi biti jedna od tema na povjerenstvu, a istražit će se i jesu li sudionici poslovnih aktivnosti vezanih uz Agrokor netočnim izjavama obmanjivali javnost i skrivali pravu istinu o stanju u koncernu. U SDP-u ne isključuju mogućnost da povjerenstvo, ako se osnuje, radi i preko ljeta, a na čelu bi mu bio vjerojatno Gordan Maras koji je i inicijator osnivanja povjerenstva.