Na australsku turneju premijer Milanović nije išao s ciljem da zove tamošnje Hrvate na ulaganja u Hrvatsku jer "zbog toga se ne mora dolaziti u Australiju, to se može učiniti i putem Interneta". Ipak, kad je već tamo, poručio je da su svi koji žele ulagati, i Hrvati i Australci, dobrodošli.

Vlada, kaže, čini sve da ulagačima omogući dobre uvjete i da više "ne odlaze neobavljena posla" ili "s gorkim okusom u ustima", što se nerijetko događalo. Nekako u isto vrijeme kad je premijer s južne hemisfere odašiljao poruke ohrabrenja ulagačima, u domaćim novinama osvanuo je oglas investitora koji je sve prije nego ohrabrujući. Ulagač Jadran Kapital ispričao je zapravo svoju priču o gotovo sedam godina dugom putu ishođenja lokacijske dozvole, kao i novim "smetnjama" koje nagovještavaju podjednako tegoban put i za fazu elaborata i suglasnosti vezanih uz sam glavni projekt. Riječ je o ulagačkom projektu Stara Peškarija u središtu Šibenika.Premda je to trenutno zapuštena lokacija, radi se o povijesnoj jezgri i jasno je da ulagački zahvati moraju zadovoljiti stroge konzervatorske smjernice i uvažiti kompleksnost okruženja srednjovjekovnih bedema, crkve sv. Dominika i općenito vizure grada.

Utoliko je spomenuti slučaj zapravo više paradigmatski. S aspekta ulagačke klime, od konkretnog ishoda mnogo je znakovitije to što se za 'pravorijek' samo o lokacijskoj dozvoli može potrošiti šest-sedam godina. U spomenutom se oglasu, naime, detaljno navodi kronologija koraka u ishođenju dozvole, čiji početak seže čak u ožujak 2007. godine. Otada su se izmjenjivale odbijenice gradskih vlasti lokalnih konzervatora i žalbe investitora na lokalnoj razini, ali i prema ministarstvima graditeljstva i prostornog uređenja te kulture. Projekt je na provjeru išao i Hrvatskom vijeću za kulturna dobra. Investitor je sredinom 2012. protiv gradonačelnika Ante Županovića podnio i kaznenu prijavu, a iste godine odbio je ponudu lokalnih vlasti o zamjeni zemljišta tražeći ili povrat uloženog novca ili izdavanje lokacijske uz suradnju s konzervatorima. 

Statička pitanja
U međuvremenu je na preporuku Ministarstva kulture, a u skladu s konzervatorskim smjernicama inicijalni projekt stambeno-poslovnog objekta korigiran. Lokacijska dozvola konačno je izdana u kolovozu prošle godine, a pojedinačne žalbe (susjeda) koje su uslijedile Ministarstvo graditeljstva u studenom je odbilo. No, to nije i kraj problemima. Miroslav Jeličić iz Jadran Kapitala kaže kako se sad bore s uskraćivanjem dozvole za geomehanička ispitivanja tla. No, mimo rizika da projekt procijenjene vrijednosti 20 milijuna kuna na kraju možda padne i na 'statičkim pitanjima', saga o tom projektu očito će imati još zapleta s lokalnom administracijom. Kako god bilo, u njoj se zrcale neke od glavnih boljki koje se Hrvatskoj redovito pripisuju u rang listama u sklopu međunarodnih publikacija poput "Doing business". 

Inozemna ulaganja
Zakon o strateškim investicijama koji je Vlada donijela upravo s ciljem da ubrza i olakša investicije zbog svega se smatra dobrim potezom. No, fokus tog zakona je ipak na velikim investicijama kakvih je kod nas zapravo malo.A ponešto o raspoloženju stranih investitora govori i osvrt HNB-ovih analitičara u ovomjesečnoj Informaciji o gospodarskim kretanjima. Neto priljev kapitala iz inozemstva u posljednjem tromjesečju 2013. u najvećoj se mjeri, kažu, odnosio na intenzivno zaduživanje države. "Inozemna izravna vlasnička ulaganja u Hrvatsku iznosila su u posljednjem tromjesečju 2013. samo 0,2 milijarde eura, od čega se oko jedne četvrtine odnosi na pretvaranje duga u kapital pojedinih poduzeća". Isključi li se njihov utjecaj, nova vlasnička ulaganja uglavnom su ostvarena u financijskom sektoru (leasing), poslovanju s nekretninama i telekomunikacijama. Uza sve, dodaju, u zadnjem su kvartalu zabilježene i negativne zadržane zarade. 

Koliko su čekali

Rockwool – 7 godina 
Izgradnja tvornice kamene vune Rockwool, koja je 2005. započela kao idealni primjer 'greenfield' ulaganja od 100 milijuna eura, ubrzo je postala eklatantni primjer zašto nas investitori zaobilaze. Milanovićeva Vlada je naposlijetku s nacionalne razine naredila izgradnju 400 metara duge ceste, posljednje prepreke da tvornica 2012. dobije uporabnu dozvolu. 

ZAIC – 2 godine
Francuski koncesionar ZAIC dobio je koncesiju za Zračnu luku Zagreb s namjerom izgradnje novog terminala i generalne rekonstrukcije čitavog aerodroma. Projekt vrijedan više od 200 milijuna eura trebao je započeti s realizacijom šest mjeseci nakon dodjeljivanja koncesije početkom 2012., no projekt se oduljio za dobre dvije godine. 

IKEA – 5 godina
Švedski lanac Ikea ovog ljeta otvara više od 100 milijuna eura vrijednu robnu kuću u Rugvici pored Zagreba, no to dolazi čak pet godina nakon konačne potvrde ulaska na hrvatsko tržište. Nakon kupnje poljoprivrednog zemljišta, dugo su čekali prenamjenu zemljišta. 

HE Ombla – Još se čeka
Unatoč svim potrebnim dozvolama, zbog bure koju su podigli ekološki aktivisti država je praktično odustala od izgradnje hidroelektrane Ombla. Za hidroelektrane snage 67 MW koja je trebala graditi u blizini izvora Omble na početku zaljeva Rijeka Dubrovačka bilo je osigurano financiranje, a prema procjenama izgradnja bi donijela 960 milijuna kuna poslova domaćim tvrtkama, najmanje 1000 radnih mjesta i smanjenje uvoza struje za 8 posto. Nakon što je Vlada projekt poslala na nove revizije HEP je raskinuo 123 milijuna eura vrijedan ugovor o financiranju s EBRD-om. 

Golf tereni na Srđu – Još se čeka
Protiv izgradnje golf terena na Srđu svojedobno je u Dubrovniku raspisan referendum. Nakon što je gradsko vijeće izglasalo urbanistički plan, projekt je u fazi izrade dokumenacije i ishođenje dokumentacije. Ukupna vrijednost projekta iznad Dubrovnika je 8 mlrd. kuna.