Tvrtka Plinacro osnovana je 2001. godine te obavlja reguliranu djelatnost transporta prirodnog plina kao ekološki najprihvatljivijeg fosilnog goriva.

Plinacro jamči sigurnu, pouzdanu i kvalitetnu dopremu plina od ulaza u plinski transportni sustav do primopredajnih mjerno-redukcijskih stanica distributera plina, izravnih i povlaštenih kupaca te razvoj plinskog transportnog sustava prema smjernicama iz Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske.

Početak proteklog desetljeća obilježen je prvim tržišnim aktivnostima plinskog gospodarstva na teritoriju RH, koja započinju puštanjem u rad interkonekcije s Republikom Mađarskom 2012. godine, čime je osiguran drugi uvozni pravac prirodnog plina visokog kapaciteta.

Dovršetkom plinovodnog sustava Like i Dalmacije 2013. godine završava drugi Plinacrov razvojno-ulagački ciklus, kojim je postignut visok stupanj dostupnosti plina u Hrvatskoj, a preko dva uvozna pravca, iz Slovenije i Mađarske, omogućena je nesmetana opskrba plinom svih korisnika i u uvjetima visoke zimske potrošnje.

Trećim razvojno-ulagačkim ciklusom u kojem je, između ostalog, izgrađena kompresorska stanica i spojni plinovod Zlobin – Omišalj te kontinuiranom izgradnjom brojnih regionalnih plinovoda, pokrivenost teritorija RH Plinacrovim plinskim transportnim sustavom dosegla je respektabilnu razinu od 95 posto.

Manje naftnih derivata

Zahvaljujući, među ostalim, navedenom razvoju plinske transportne mreže i povećanju sigurnosti opskrbe plinom, potrošnja naftnih derivata u sektoru energetskih transformacija smanjena je je u posljednjih 20 godina s prosječnih 700 na 12 kten (kilotona ekvivalentne nafte), a potrošnja plina porasla je 1,4 puta.

U kućanstvima i uslužnom sektoru potrošnja naftnih derivata smanjena je s prosječnih 430 na 142 kten, a potrošnja plina porasla je 1,3 puta. Prelazak s ekološki znatno nepovoljnijih naftnih derivata na puno prihvatljiviji i na trošilima učinkovitiji prirodni plin, prirodan je tranzicijski put iz klasičnog energetskog sustava prema očekivanom energetskom sustavu nulte emisije CO2 u budućnosti.

Razvojem transportnog sustava Plinacro je stvorio pretpostavke i pridonio smanjenju emisija štetnih i stakleničkih plinova.

Prema Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu, imperativ je povećati diverzifikaciju opskrbe plinom, osigurati sigurnost opskrbe i razviti sve projekte koji mogu povećati transport plina preko hrvatskog plinskog transportnog sustava te povećati učinkovitost samog sustava.

Kako bi stvorio preduvjete za ostvarenje smjernica iz Strategije, Plinacro je, kao što je već spomenuto, u sklopu trećeg razvojno-ulagačkog ciklusa izgradio prvu kompresorsku stanicu na plinskom transportnom sustavu, čime je osiguran stalni dvosmjerni protok plina na interkonekciji s Mađarskom.

Završena je i izgradnja LNG terminala na Krku i otpremnog plinovoda Zlobin – Omišalj, koji je od vitalne važnosti za funkcionalnost LNG terminala, a čime je Hrvatska dobila strateški iznimno važan novi diverzificirani dobavni pravac plina te osigurala sigurnost opskrbe plinom za Hrvatsku i čitavu regiju.

Realizacijom navedenih projekata zadovoljeni su uvjeti za otpremu plina s LNG terminala prema zemljama središnje i jugoistočne Europe, povećana je učinkovitost transportnog sustava te su na određeno vrijeme zadovoljeni uvjeti sigurnosti opskrbe plinom sukladno EU Uredbi o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom.

Pored projekata kojima se ostvaruju ciljevi razvoja plinskog transportnog sustava, Plinacro razmatra tehnologije i procese koji će uklopiti hrvatski plinski transportni sustav u očekivano dekarbonizirano energetsko tržište Europske unije u 2050. godini, sukladno smjernicama iz Europskog zelenog plana.

Tijekom 2020. godine EU je donijela cijeli niz strateških dokumenta pod zajedničkim nazivom Europski zeleni plan, kojima se ubrzanim tempom planira provesti dekarbonizacija, odnosno prestanak korištenja fosilnih goriva.

Europski zeleni plan donio je značajnu promjenu u sagledavanju uloge prirodnog plina u budućem europskom energetskom miksu, čime je prirodni plin u vrlo kratkom roku prešao put od „tranzicijskog goriva ka potpunoj dekarbonizaciji“ do “nepoželjnog fosilnog goriva koji može usporiti proces potpune dekarbonizacije“.

Planovi razvoja

Stoga, Europska unija je tek u 2020. godini počela strateški sagledavati ulogu plinske infrastrukture u budućnosti s posebnim naglaskom na vodik i vodikove tehnologije. Istovjetan proces provodi se i u Hrvatskoj, što potvrđuje i odluka Vlade o pokretanju postupka izrade Hrvatske strategije za vodik od 2021. do 2050. godine. Strategija će propisati nacionalnu viziju razvoja, istraživanja, proizvodnje, infrastrukture i korištenja vodika te vodikove ekonomije.

Svojim stručnim potencijalom Plinacro će pridonijeti aktivnostima koje će definirati ulogu vodika u energetskoj budućnosti Hrvatske i poduprijeti sve procese koji će omogućiti učinkovito korištenje plinskog transportnog sustava za transport vodika i drugih dekarboniziranih plinova.

Već danas plinski transportni sustav u mogućnosti je primiti sve plinove koji zadovoljavaju zahtjeve standardne kvalitete plina iz Općih uvjeta za opskrbu plinom. U ovom trenutku moguće je transportirati i sve druge vrste plinova (bioplin, miješani plin, plin iz biomase i UPP) u onoj mjeri u kojoj se takvi plinovi mogu tehnički i sigurno primješavati u tok prirodnog plina te tako distribuirati kroz Plinacrov sustav.

Završetkom LNG terminala na Krku i otpremnog plinovoda Zlobin – Omišalj osigurana je sigurnost opskrbe plinom za Hrvatsku i regiju

Korištenje vodika u Hrvatskoj u najvećoj će mjeri biti uvjetovano mogućnošću korisnika da ga koriste na svojim uređajima i dinamici izgradnje sustava za proizvodnju vodika koji će zadovoljiti buduće potrebe. Prema trenutno dostupnim tehničkim podacima i standardima o mogućnosti transporta vodika kroz sustave za transport prirodnog plina, moguće je bez dodatnih tehničkih zahvata u regulacijskim sklopovima i mjernoj opremi transportirati manje udjele vodika u smjesi metana.

Međutim, još nisu dovoljno istražene tehnologije za transport viših koncentracija vodika u smjesi plina kroz postojeće mreže čeličnih plinovoda, a osobito razine do 100 %-tnog udjela vodika.

Prema dostupnim saznanjima o utjecaju vodika na stijenke plinovoda, Plinacrov sustav ima visoku razinu mogućnosti prihvata i transporta visokih koncentracija vodika do 100%, kako u vremenu paralelnog transporta vodika i prirodnog plina, tako i u vremenu pune dekarbonizacije transportnog sustava.

Plinacro aktivno prati tehnologije transporta i primjene vodika i ostalih dekarboniziranih plinova te priprema planove izgradnje i održavanja postojeće plinske transportne infrastrukture sagledavajući njegovu očekivanu ulogu u budućem dekarboniziranom plinskom i energetskom tržištu.

S tim u vezi, u studenome 2020. godine Plinacro i HEP su potpisali Memorandum o razumijevanju o zajedničkim aktivnostima na projektima proizvodnje i transporta vodika, izražavajući time namjeru za suradnjom radi povezivanja planova razvoja vodikovih tehnologija i mreža.

* Sadržaj omogućio Plinacro