Izvrstan geostrateški položaj koji osigurava odličnu povezanost i blizinu s velikim i dinamičnim tržištem središnje Europe najveća je prednost domaće industrije prijevoza i logistike. Ulazak u Europsku uniju 2013. godine Hrvatskoj je dao priliku da dodatno osnaži svoju prijevozničku i logističku industriju.
To je posebno potrebno kad znamo da europski logistički sektor pridonosi 900 milijardi eura tržišnoj vrijednosti i zapošljava sedam milijuna ljudi unutar granica europske zajednice. Utjecaj sektora na BDP Europske unije iznosi sedam posto, a promet predstavlja polovicu te brojke.
Industrija logistike obuhvaća širok spektar aktivnosti uključujući transport, skladištenje, upravljanje zalihama, distribuciju i usluge povezane s lancem opskrbe. Hrvatska se kao tranzitna zemlja između srednje i jugoistočne Europe te njenih obalnih regija danas se razvija kao logistički hub.
Prema indeksu Svjetske banke (LPI- Logistics performance indeks) Hrvatska je pozicionirana na visoko 43. mjesto i najbolje je rangirana zemlja u regiji u svijetu logistike. Upitan kako bi tu poziciju mogli još više podignuti, dopredsjednik HUP-Koordinacija logistike i distribucije Albert Šestan kaže: “Pomoglo bi da se sektor prepozna kao izvozna djelatnost. Primjerice mi u Alci, ali i drugi, u Hrvatskoj imamo regionalno skladište iz koji se pokriva pet do deset drugih zemalja. Dakle, to je izvoz usluge van”.
Činjenicu da sve više ljudi prepoznaje potencijal u sektoru prijevoza i logistike jasno pokazuje i činjenica da je u prvoj polovici ove godine krenulo s izgradnjom nekoliko logističkih centara, poput novog logističko-distributivnog centra koji tvrtka Orbico gradi u poslovnoj zoni u Zdenčini u blizini autoceste, a koji će prema najavama direktora Orbico Supplyja za Hrvatsku i Sloveniju Marina Luketića biti gotov ovog ljeta.
U travnju je započela gradnja budućeg najvećeg logističkog centra u Hrvatskoj – RC Zone Samobor. Prema medijskim natpisima, iza projekta vrijednog više od 100 milijuna eura stoji češka kompanija RC Europe i predstavlja najveću češku investiciju u Hrvatskoj dosad.
Mudro i isplativo
“Očekujem da će se i privatni sektor više uključiti u logistiku i iskoristiti sve date mogućnosti, a to će zasigurno uskoro jako podignuti hrvatski BDP. Ne treba biti puno pametan, sve je jasno kad se pogledaju druge države koje su se na ovaj način razvile. Vjerujem da oni koji trenutno investiraju u logističko-distribucijske centre povlače mudar potez koji će im se brzo isplatiti’’, kazao je hrvatski europarlamentarni zastupnik u odlasku Valter Flego.
Prema Šestanu, skok privatnih investicija dogodio se prije tri godine, ponajprije zbog pandemijske krize i izlaska Velike Britanije iz EU.
Ulaskom u Uniju Hrvatska je dobila pristup fondovima EU koji su podržavali razvoj infrastrukture, uključujući prometnu mrežu. Kohezijski fondovi i Europski fond za regionalni razvoj (EFRD) ključni su u modernizaciji cestovne, željezničke i pomorske infrastrukture. Poboljšanje infrastrukture od najveće je važnosti je za povećanje učinkovitosti i smanjenje troškova logistike.
Trans-European Transport Network (TEN-T) također je važan okvir za razvoj, koji Hrvatsku integrira u paneuropske prometne koridore. Kroz TEN-T, Hrvatska se povezuje s ostalim europskim državama, što potiče trgovinu i investicije. U travnju ove godine usvojena je Uredba o transeuropskoj prometnoj mreži zahvaljujući kojoj naša zemlja dobiva pristup dodatnom EU fondu u kojem je 27 milijardi eura za ulaganja u promet i logistiku, od toga Hrvatska na raspolaganju ima sedam milijardi eura, pojašnjavaju nam iz HUP-a.
Jedan od europarlamentaraca kojemu je cilj bilo stavljanje Hrvatske u fokus prometnih koridora je Valter Flego koji ističe kako dolaze bolji dani za prometni sektor u Hrvatskoj zbog uključenja u te europske koridore.
Prometni koridor kroz sjeverni Jadran je strateški važan za EU, a RH je posebno istaknuta što zbog prirodnih karakteristika Luke Rijeka koja ima najdublji gaz zbog investicija koje su u tijeku ili u planu. Nova roba ili promet kroz Hrvatsku je u funkciji bogatijih tržišta u hrvatskom zaleđu što otvara nove prilike za razvoj logističke djelatnosti, napominju iz HUP-a.
Jugoistočna Europa, uključujući zemlje poput Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Bugarske, doživljava rast u logističkom sektoru zbog povoljne geografske pozicije kao tranzitnog koridora između istoka i zapada. Glavni trendovi unutar tog sektora uključuju povećanje investicija u infrastrukturu, posebno u cestovnom i željezničkom prometu, kako bi se olakšao transport robe.
Digitalizacija igra ključnu ulogu u optimizaciji lanaca opskrbe, s posebno velikim naglaskom na efikasnost, transparentnost i smanjenje troškova. Iako se prijevoz i logistika kod nas i u našem okruženju suočavaju s izazovima kao što su potreba za boljom koordinacijom između zemalja, harmonizacijom regulativa i rješavanjem infrastrukturnih nedostataka, logističko tržište u jugoistočnoj Europi ostaje perspektivno i privlači investicije baš zbog svog potencijala za daljnji rast.
Hrvatska može koristiti EU fondove i financijske instrumente poput Kohezijskog fonda i Strukturnih fondova za investicije u infrastrukturu. To uključuje modernizaciju cestovne, željezničke i pomorske infrastrukture te izgradnju logističkih centara i terminala. Fondovi također podržavaju inovacije i digitalizaciju u logistici.
Kroz europske inicijative kao što su TEN-T (Trans-European Transport Networks), Hrvatska može poboljšati svoju transportnu infrastrukturu koja je ključna za razvoj logistike. Povezivanje s ostalim članicama EU poboljšava tranzitne rute i olakšava protok robe kroz zemlju. Harmonizacija pravila i standarda u području logistike unutar EU smanjuje administrativne prepreke i olakšava trgovinu.
Hrvatska je u mogućnosti sudjelovati u procesu donošenja europskih direktiva i propisa koji se odnose na logistiku, čime se stvaraju jednostavniji i transparentniji uvjeti poslovanja. Članstvo u jedinstvenom europskom tržištu omogućava hrvatskim logističkim tvrtkama pristup širem tržištu od 450 milijuna potrošača. Kroz europske programe kao što su Obzor 2020. ili Horizon Europe, naša zemlja može sudjelovati u istraživanjima i inovacijama u području logistike.
To omogućuje transfer znanja, razmjenu iskustava i implementaciju najboljih praksi u hrvatskom logističkom sektoru. Ipak, valja naglasiti kao iskorištavanje prednosti EU-a za razvoj logistike zahtijeva aktivno sudjelovanje hrvatskih vlasti, privatnog sektora i akademske zajednice u europskim inicijativama i programima te kontinuirano ulaganje u infrastrukturu i tehnološke inovacije.
Administracija i barijere
U našoj zemlji postoje određeni izazovi i problemi u području logistike koji utječu na efikasnost i konkurentnost sektora. Iako su uložena značajna sredstva u modernizaciju, infrastruktura u Hrvatskoj i dalje predstavlja ograničavajući faktor. Posebno se to odnosi na cestovnu i željezničku mrežu. Uz to, Hrvatska ima nedovoljno razvijenu intermodalnu povezanost između različitih vrsta transporta (cestovni, željeznički, pomorski) koja može ograničiti mogućnosti efikasnog prijevoza robe, posebno za veće udaljenosti i za međunarodne rute.
Karakteriziraju nas i složeni administrativni postupci, regulativne barijere i birokracija koji mogu povećati troškove logističkih operacija i produljiti vrijeme potrebno za obradu dokumenata ili carinskih formalnosti. U sektoru izazov predstavlja što se robni tokovi i potražnja za robom povećava, cijene energije i sirovina rastu, a životni vijek proizvoda je sve kraći, cijene zemljišta i najma prostora su u rastućem trendu. Prema Fleginom mišljenju, najveći hrvatski logistički izazovi su činjenica da nemamo dovoljan broj već spremnih projekata i što je kod nas uobičajeno da je natječaji ponavljaju po nekoliko puta.
Šestan u razgovoru napominje kako i u ovom, kao i u brojnim drugim sektorima, muku muče s nedostatkom radne snage koja je izražajnija tijekom turističke sezone kada se opseg posla poveća od tri do osam puta u odnosu na ostatak godine.
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca izdvajaju tri ključna izazova: privatni prijevoznici tereta željeznicom bore se kako sačuvati postojeće klijente i udovoljiti zahtjevima za sigurnim i bržim prijevozom s obzirom na značajno povećanje tranzitnih vremena i česta zatvaranja pruga bez adekvatnog planiranja alternativnih pravaca i pravovremenih najava.
Također, logistička skladišta pozitivni propisi u Hrvatskoj izjednačavaju s trgovačkim skladištima što im ograničavaju rad nedjeljom na ukupno 16 dozvoljenih tijekom godine. Logistička skladišta također u dijelu naših poreznih propisa percipirana su kao najam skladišnog prostora, uopće ne uvažavajući činjenicu da logistika podrazumijeva cijeli paket usluga za koji zapošljavaju radnu snagu.
“Promatrajući skladišta isključivo kao nekretninu u funkciji najma Porezna uprava pred logističare stavlja prijetnju naplate PDV-a štone postoji u niti jednog logističkoj zemlji’’, rekli su nam iz HUP-a.
Logistički sektor zahtijeva kvalificiranu radnu snagu, posebno u područjima kao što su upravljanje lancem opskrbe, upravljanje zalihama i transport, a u Hrvatskoj je trenutno nedostatak odgovarajućih stručnjaka što ograničava mogućnost rasta.
Rastuća zabrinutost za održivost i zaštitu okoliša zahtijeva promjene u logističkim praksama prema smanjenju emisija, kao i primjeni održivih tehnologija i optimizaciji korištenja resursa. Uz to, digitalizacija je ključna za modernizaciju logističkog sektora, uključujući primjenu pametnih tehnologija za praćenje i upravljanje robom, upravljanje zalihama i optimizaciju transporta.
Na kraju, iz HUP-a poručuju da unatoč dobrim ocjenama Svjetske banke, velikim ulaganjima u logističke parkove, povijesnim ulaganjima u Luku Rijeka i na nju vezane prometne koridore, u Hrvatskoj logistika nije prepoznata kao strateška djelatnost sa svojim specifičnostima niti kao djelatnost koja državu može pozicionirati na mjesto važnih prometnih pravaca unutar EU prometne i logističke mreže, a to bi se trebalo što prije promijeniti.
