Šest godina nakon slanja pisma namjere i godinu od otvaranja pregovora s Organizacijom za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Hrvatska bi najranije mogla biti primljena 2025., rekao je premijer Andrej Plenković na konferenciji “Hrvatska na putu u OECD: Što donosi članstvo?” Za šefa Vlade ulazak u prestižni klub 38 zemalja, od čega su 22 članice EU-a, treći je (preostali) strateški vanjskopolitički cilj nakon ulaska u eurozonu i područje Schengena.

Državne tvrtke i uhljebi
Pristupni proces nema ‘deadline’, a zeleno svjetlo ovisi o rigoroznoj evaluaciji više od 20 tehničkih odbora koji procjenjuju je li zemlja kandidatkinja ispunila reforme i uskladila se sa standardima, politikama i praksama OECD-a. S tim na umu, ne čudi da je premijer oko datuma ulaska “zadržao određenu fleksibilnost”.

“Kroz smjernice i programe OECD-a doći će do poboljšanja svih onih segmenata hrvatskog društva koje smo doveli na jako visoku razinu članstvom u EU-u, a članstvom u OECD-u ćemo učiniti još boljim”, smatra Plenković. Vlada će idućeg tjedna, najavio je, revidirati prognoze rasta BDP-a u ovoj godini na više, na 2 posto, ali i objaviti pad udjela javnog duga u BDP-u na 68,4 posto i suficit lanjskog proračuna na 0,4 posto.

Ono što premijer vidi kao posebnu dodanu vrijednost, sustav koji će unaprijediti korporativno upravljanje tvrtkama u (su)vlasništvu države ujedno je i jedna od najvećih prepreka pred Hrvatskom. Zamjeraju nam što su državne tvrtke otvorene za politička uhljebljivanja, serijsku proizvodnju korupcijskih skandala i neefikasno posluju.

Ranije je jasno poručeno da, iako nisu obavezne, preporuke o centralizaciji državnog vlasništva, profesionalizaciji upravljanja te pospremanju regulatornog okvira, predstavljaju ‘aqis’ za ulaz u OECD.

“Kroz pristupni proces Hrvatska će provesti brojne reforme u području javne uprave, zdravstva, trgovine, obrazovanja, poljoprivrede, prometa i upravljanja tvrtkama u državnom vlasništvu”, uvjerava šef diplomacije Goran Grlić Radman.

Glavni tajnik OECD-a Matthias Cormann poručio je kako će pristupanje biti pozitivno transformativno putovanje jer će dovesti do rasta standarda te približavanja prihodima i produktivnosti prosjeku OECD-a. “To nisu samo formalnosti već će pružiti opipljivu korist stanovnicima”, kaže Cormann.

Uskoro prijedlozi Vlade
U panel raspravi koja je uslijedila, ministar financija Marko Primorac ustvrdio je da Ministarstvo financija sudjeluje u radu devet odbora, a od pet upitnika OECD-a, četiri su ispunjena. Najavio je da će uskoro izaći s prijedlozima usmjerenim na vlasničke politike, upravljanje portfeljem, ujednačavanje plaća, ali i određenim “iskoracima u depolitizaciji Nadzornih odbora i Uprave”.

“Sigurno da će članstvo u OECD-u i reforme pridonijeti olakšanju poslovnog okruženja i stvaranju produktivnije, konkurentnije i profitabilnije Hrvatske”, kaže direktorica HUP-a Irena Weber. Za Hrvatsku benefiti članstva uključuju potporu reformama kroz dijeljenje najboljih praksi, sudjelovanje u globalnim debatama i podršku politikama G7 i G20. Sve to povećava povjerenje ulagača, nerijetko i kreditni rejting, rekla je zamjenica ravnatelja Uprave za pravne poslove OECD-a Gita Kothari.